Ekološki ili održivi turizam, usmjeren na očuvanje okoliša i uključivanje lokalne zajednice, napokon izlazi iz niše i na istoku Hrvatske postaje ozbiljan gospodarski faktor.
Slavonija i Baranja prednjače • U cijeloj zemlji djeluje više od 1 600 pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, a čak 140 ih je u Osječko-baranjskoj županiji – više nego u tradicionalno turistički orijentiranoj Splitsko-dalmatinskoj. • Prirodne prednosti regije – od poplavnih šuma Kopačkog rita do mreže rijeka i stajaćica – prepoznaju i domaći i inozemni gosti koji traže sadržaje izvan ljetne gužve na Jadranu.
Ribolov i lov kao mamac Baranja je među hrvatskim rekorderima po bogatstvu ribolovnih voda. Natjecanje u lovu soma, popularna „Somijada” na Topoljskom Dunavcu, svake godine privlači ribiče iz cijele zemlje. I lovni turizam ima potencijala, no stručnjaci upozoravaju da broj specijaliziranih pružatelja usluga još ne prati geografske mogućnosti županija, pa pozivaju na koordinirani razvoj uz sudjelovanje lokalnih udruga i koncesionara.
Poljoprivreda kaska, ekološka proizvodnja raste Unatoč izvrsnim agroklimatskim uvjetima, Hrvatska godišnje potroši hrane 2,1 milijardu eura više nego što proizvede. Izvoz hrane po stanovniku iznosi tek 803 eura, daleko iza Nizozemske, Danske ili Belgije. Ipak, broj ekoloških poljoprivrednih subjekata u zemlji deset je godina rastao – s 1 608 u 2013. na 6 274 u 2023. – a broj prerađivača porastao je sa 181 na 421. Struka rješenje vidi u većim ulaganjima, zaštiti domaćih proizvođača od nelojalnog uvoza i primjeni najboljih svjetskih praksi.
Primjer Bilja Općina Bilje pokazuje kako spoj ekologije i turizma može funkcionirati: gosti dolaze zbog autentičnih ribljih i lovačkih specijaliteta, paprike i vrtlarstva, ali i zbog činjenice da se sve odvija u sjeni Parka prirode Kopački rit. Lokalni čelnici uvjereni su da baš ekološka poljoprivreda i turizam mogu nadomjestiti nedostatak teške industrije.
Vinske ceste – nova atrakcija Hedonisti i „gastonomadi” već otkrivaju 12 službenih turističko-vinskih cesta u županiji. One se protežu kroz četiri vinogorja – baranjsko, erdutsko, đakovačko i feričanačko – i pozicioniraju vino kao važan kotačić ekoturizma. Stručnjaci ističu da takav model smanjuje negativne okolišne i društvene učinke, a istodobno povećava prihode lokalnog stanovništva i jača ponos zajednice.
Zajednička budućnost Ekoturizam, ekološka poljoprivreda i vinska kultura upotpunjuju se i stvaraju održiv razvojni model koji regiji donosi novu gospodarsku nišu, a Hrvatskoj šansu da smanji uvozni račun za hranu. Akteri na terenu slažu se da je ključ u suradnji – od općina i turističkih zajednica do OPG-ova i lovačkih udruga – kako bi se bogatstvo prirode pretvorilo u trajni vjetar u leđa lokalnoj ekonomiji.