Gospodarstvo europodručja zabilježilo je u trećem tromjesečju 2025. rast od 0,2 %, čime je nadmašilo očekivanja analitičara i potvrdilo blagi uzlaz nakon skromnih 0,1 % u prethodnom kvartalu, pokazuju preliminarni podaci Eurostata.
Na godišnjoj razini proizvodnja u 20-članoj monetarnoj uniji porasla je 1,3 %, dok je u širem EU-u rast iznosio 1,5 %. Najveće pozitivno iznenađenje donijela je Francuska, čije je gospodarstvo, potaknuto korporativnim ulaganjima i snažnim izvozom zrakoplovne industrije, poraslo 0,5 %. Španjolska je, oslonjena na rekordnu turističku sezonu i priljev radne snage, dodala 0,6 % rasta, nešto manje nego u drugom tromjesečju kada je iznosio 0,8 %.
Nasuprot tomu, dvije od triju najvećih članica eurozone – Njemačka i Italija – ostale su na nuli. Njemački izvozno orijentirani sektor trpi posljedice usporene kineske potražnje i carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, dok Italija i dalje traži pogonske motore rasta.
Podaci dolaze u trenutku kada visoke cijene energenata, američki protekcionizam i žestoka konkurencija kineskih proizvođača koče industriju, ali su istodobno ublaženi najavljenim povećanjem europskih vojnih proračuna i postupnim učinkom smanjenja kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) na investicije i potrošnju.
Međunarodni monetarni fond početkom listopada povisio je prognozu rasta za eurozonu na 1,2 % za ovu godinu, ali je blago snizio očekivanja za 2026. na 1,1 %. Unatoč oporavku, europodručje će po dinamici ostati iza Sjedinjenih Država, za koje se predviđa rast od 2 %.
Ohrabrujući pokazatelji stižu neposredno prije današnje sjednice Vijeća ECB-a, na kojoj se široko očekuje zadržavanje ključne kamatne stope na 2 % po treći put zaredom. Banka predviđa da će uz jači euro i popuštanje pritiska plaća inflacija do kraja godine pasti na 2,1 %, daleko ispod vrhunca od 10,6 % nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i tek neznatno iznad ciljanih 2 %.
