# medjunarodni-monetarni-fond

MMF obilježava 80 godina djelovanja. Od kriznih aranžmana koji su pojačali napetosti u SFRJ do suvremenih preporuka o porezu na nekretnine, uloga Fonda i dalje snažno utječe na hrvatsko gospodarstvo.

Gallupova anketa pokazuje da, unatoč projekciji rasta globalnog BDP-a od 3,3 % do 2026., ljudi diljem svijeta najvećim izazovom smatraju vlastitu ekonomsku egzistenciju.

Neformalni sastanak u belgijskom dvorcu okuplja europske čelnike, Lettu i Draghija, ali otpori nacionalnih prijestolnica prijete da ponovno zakoče prijeko potrebne reforme.

Pad cijena nafte, demografski pritisci i nova porezna opterećenja usporili su rusko gospodarstvo, dok Moskva i dalje izdvaja rekordnih 7 % BDP-a za rat u Ukrajini.

Beograd planira vratiti obvezno služenje vojske do 2027. godine, a predsjednik Vučić to opravdava navodnom prijetnjom regionalnih vojnih saveza i rekordnim ulaganjem u obranu.

MMF podiže globalnu prognozu: tvrtke i vlade nadjačale carinske šokove, a ulaganja u umjetnu inteligenciju postaju novi motor rasta.

MMF dizanjem zimskih prognoza na 3,3 % potvrđuje otpornost globalne ekonomije, naglašavajući ulogu umjetne inteligencije i prilagodbe na trgovinske napetosti.

Fond podiže procjenu rasta europodručja, ali upozorava na strukturne slabosti i moguće rizike od geopolitičkih napetosti do korekcije AI-dionica.

MMF hvali otpornost svjetske ekonomije na američke carine, ali upozorava da su geopolitičke napetosti, ulaganja u umjetnu inteligenciju i manjak fiskalnih rezervi novi veliki rizici.

Analiza pokazuje da ni kombinacija strožih sankcija i mogućeg pada cijene nafte vjerojatno neće izazvati brzi gospodarski slom Rusije, što Kremlju ostavlja prostora za nastavak rata.

Analitičari predviđaju blago usporavanje rasta, trajne trgovinske barijere i masovna ulaganja u autonomnu umjetnu inteligenciju, dok Hrvatsku brinu kraj europskog paketa oporavka i najavljena ledena zima.

MMF upozorava: BDP po stanovniku u EU-u već je 30 % ispod američkog, a stroga regulacija dodatno koči rast i investicije.

MMF traži zamrzavanje plaća, rezanje subvencija i veće poreze kako bi se zaustavila inflacija druga po brzini u europodručju.

Komora upozorava da preporuke MMF-a zahtijevaju brzu reakciju te najavljuje nove mjere za jačanje prerađivačke industrije i poticanje izvoza.

Švicarski tužitelji optužuju Credit Suisse i UBS za propuste u sprečavanju pranja novca u aferi „tuna obveznice”; UBS odbacuje navode.

Ukrajina od početka invazije na obranu troši stotine milijardi eura, uz sve sporiju potporu SAD-a i sve veći teret za Europu, dok račun za obnovu već premašuje pola bilijuna dolara.

EU mora brzinski dogovoriti mehanizam kojim će Ukrajini osigurati više od 70 milijardi eura iduće godine – bilo putem zamrznute ruske imovine ili zajedničkog duga – jer bez te pomoći Kijev već na proljeće riskira financijski kolaps.

Komisija projicira blagi, ali stabilan rast BDP-a EU i eurozone, uz daljnje smirivanje inflacije, dok Irska prednjači, a Njemačka i Finska gotovo stagniraju.

MMF preporučio Hrvatskoj stopiranje rasta plaća u javnom sektoru te oštre rezove u lokalnoj samoupravi, obrazovanju i zdravstvu, a ministar financija Marko Primorac tu preporuku dočekao je kao argument protiv sindikalnih zahtjeva.