Godina 2026. već sada se kroji između dva ekstrema: obećanog „mekog prizemljenja” svjetskog gospodarstva i sve tvrđih trgovinskih barijera koje polako postaju novo normalno.
• Blagi rast unatoč prijetnjama Prema najnovijim konsolidiranim prognozama vodećih financijskih institucija – od MMF-a i OECD-a do velikih investicijskih banaka – globalni BDP dogodine bi trebao porasti između 2,9 i 3,1 %. Razvijene zemlje mogle bi se zadovoljiti sa skromnih 1,5 %, dok se tržištima u razvoju i dalje pripisuje rast iznad 4 %. Analitičari pritom naglašavaju da bi inflacija trebala jenjavati, a središnje banke nastaviti oprezno popuštati monetarne kočnice, izbjegavajući dramatične rezove kamata.
• Carine kao trajno stanje Iza kulisa raste nervoza: trgovinske napetosti između Sjedinjenih Država i Kine neće jenjavati. Carine, sankcije i zabrane izvoza najsuvremenijih čipova, kvantnih tehnologija i vojne opreme postat će, kako kažu analitičari, „strukturalni dio” svjetske ekonomije. Europa pritom trpi sporedne udarce – Njemačka, najveće hrvatsko izvozno tržište, tek se nada rastu od 0,8 % potaknutom većom javnom potrošnjom za obranu i infrastrukturu.
• Ulaganja u umjetnu inteligenciju – prilika ili balon? Najtraženija kratica ostaje UI. Nakon eksplozije interesa 2024. i masovne primjene u 2025., sljedeća bi godina trebala biti godina „integracije i posljedica”. Deloitte procjenjuje da bi do kraja 2026. čak 75 % tvrtki moglo novac usmjeriti u autonomne takozvane agentske sustave – digitalne kolege koji samostalno planiraju i izvršavaju zadatke. No visoke valuacije tehnoloških divova bude strah od mogućeg pucanja „UI balona”; takav scenarij mogao bi gurnuti američko gospodarstvo u recesiju i preokrenuti globalne trendove.
• Hrvatska između ledene fronte i fiskalne brige Dok svijet računa na blag ishod, dio stručnjaka upozorava da bi Hrvatskoj, nakon iscrpljivanja europskog Mehanizma za oporavak i otpornost, moglo prijetiti „tvrdo prizemljenje”. Vlada i HNB to odbacuju, no dvojba ostaje dok se čekaju novi proračuni. Istodobno meteorolozi najavljuju prodor izrazito hladnog zraka sa sjeveroistoka početkom 2026., pa bi uz geopolitičku zimu građane mogla dočekati i najjača meteorološka u posljednjem desetljeću.
• Što gledati u 2026.
- Hoće li investicijski stampedo u UI doista donijeti produktivni skok ili razotkriti balon?
- Može li središnje bankarstvo izvesti meko prizemljenje bez nove spiralne inflacije?
- Kako će carinski rat SAD-a i Kine preoblikovati lance opskrbe u Europi?
- Hoće li hrvatsko gospodarstvo pronaći zamjenski motor rasta nakon NPOO-a?
Odgovori na ta pitanja odredit će koliko će „meko” 2026. doista biti – i za svjetsku, i za hrvatsku ekonomiju.