Hrvatsko gospodarstvo i dalje bilježi jednu od najviših stopa rasta u europodručju, no istodobno se pojavljuju neravnoteže koje bi, upozorava Međunarodni monetarni fond (MMF), mogle ugroziti postignuti napredak.
Misija MMF-a, koja je obavila redovne konzultacije prema članku IV. Statuta, procjenjuje da će se rast BDP-a idućih godina postupno ublažiti, ali i dalje zadržati oko 3 % u 2025. i 2026. Inflacija bi se, prema projekcijama, trebala približiti ciljanoj razini Europske središnje banke krajem 2026. ili početkom 2027.
Fond naglašava da je povećanje fiskalnog manjka – potaknuto izdašnom potrošnjom u razdoblju snažnoga rasta – pojačalo pritiske na strani potražnje. To se već očituje kroz rast inflacije i proširenje manjka na tekućem računu platne bilance, koji bi se kratkoročno trebao dodatno produbiti prije nego što počne jenjavati.
Rizici za rast, navodi se, trenutačno su uravnoteženi, no rizici za inflaciju usmjereni su prema gore. Slabljenje inozemne potražnje, osobito u turizmu, ili globalni šokovi na tržištu energije i hrane mogli bi zakočiti rast i istodobno ponovno rasplamsati cijene. Na unutarnjem planu opasnost leži u mogućem dugotrajnom pregrijavanju gospodarstva, ako popustljiva fiskalna politika, brži rast plaća i ekspanzija kredita nastave nadmašivati očekivanja.
MMF stoga preporučuje bržu i snažniju fiskalnu konsolidaciju kako bi se ublažili potrošački pritisci, smanjila inflacija i na vrijeme sanirale nastajuće neravnoteže. Takav bi pristup, poručuje Fond, ojačao i konkurentnost Hrvatske te stvorio prijeko potrebne zaštitne slojeve za moguće buduće šokove.
Uz to, brža provedba strukturnih reformi – osobito onih koje otklanjaju uska grla na strani ponude – mogla bi povećati stvarni i potencijalni rast, zaključuju analitičari MMF-a.