# europodrucje

Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena skočila je na 3,8 %, čime je Hrvatska druga u eurozoni po visini inflacije, odmah iza Slovačke.

Članstvo u OECD-u Hrvatskoj bi trebalo donijeti snažniji investicijski imidž, stabilnije financije i pristup najboljim globalnim praksama.

Europska središnja banka zadržala je sve kamatne stope te poručila da očekuje povratak inflacije na 2 % u srednjem roku.

U prosincu 2025. godišnja inflacija u europodručju pala je na 1,9 %, dok je Hrvatska zabilježila 3,8 %, unatoč jasnim znakovima usporavanja.

Fond podiže procjenu rasta europodručja, ali upozorava na strukturne slabosti i moguće rizike od geopolitičkih napetosti do korekcije AI-dionica.

Analiza HUP-ova ekonomista Hrvoja Stojića pokazuje da je euro donio rekordni kreditni rejting i niže kamate, ali održiv rast zahtijeva ulaganja u inovacije.

Analiza upozorava da je 2026. zadnji rok za puni ulazak u europske fondove, dok istodobno prognozira brži rast gospodarstva i daljnji pad nezaposlenosti ako ne dođe do velikih geopolitičkih potresa.

U prva 3 tjedna prosinca fiskalizirano je 133 milijuna računa, a potrošeno 2,4 mlrd. eura. Ipak, ekonomist Mladen Vedriš upozorava da rast prometa nadmašuje inflacija i da se cijene više neće spuštati, već tek usporiti.

MMF traži zamrzavanje plaća, rezanje subvencija i veće poreze kako bi se zaustavila inflacija druga po brzini u europodručju.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić hvali visoki rast BDP-a, ali upozorava da tri četvrtine tog zamaha dolazi iz javnog sektora te da će bez jačeg rasta produktivnosti i promišljene formule za minimalnu plaću Hrvatska gubiti konkurentnost.

Novo Eurobarometrovo istraživanje otkriva da 74 % građana EU-a smatra korisnim članstvo svoje zemlje, uz rekordnu podršku euru i snažnu želju za zajedničkom obrambenom politikom.

Rosen Željazakov povukao se pod pritiskom uličnih prosvjeda, ostavljajući Bugarsku bez vlade uoči planiranog uvođenja eura.

Lavina komentara na Redditu pokazala je kako se optimistični pokazatelji rasta sudaraju s realnošću niskih plaća, visokih troškova života i inflacije od 3,8 %.

Komisija očekuje rast BDP-a od 1,4 % godišnje u EU-u te pad inflacije prema 2 % do 2027.

Komisija predviđa skromniji rast Hrvatske, sporiji pad inflacije i viši deficit, uz stabilno tržište rada i rizik slabljenja ulaganja nakon 2026.

Guverner HNB-a tvrdi da Hrvatsku 2025. čeka solidan rast uz postupno smirivanje inflacije, a najavio je i koristi od ograničenja gotovinskih kredita i uvođenja instant plaćanja.

Turbulentna sezona u hrvatskom nautičkom čarteru otkrila preveliku ponudu plovila, pad cijena i sve jači pritisak modernizirane grčke konkurencije.

Ulazak u europodručje i stabilni makroekonomski pokazatelji omogućili su Hrvatskoj da postane kreditor MMF-a; kamata oko tri posto mogla bi pristizati kroz tri do pet godina.

HNB je prvi put sudjelovao u financiranju MMF-ova zajma, čime je Hrvatska postala kreditor i ušla u krug 50 najstabilnijih zemalja članica.