Hrvatska će, prema riječima glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoja Stojića, i u 2026. godinu ući s relativno solidnim tempom gospodarskog rasta, ali i sa starim izazovima – prije svega usklađivanjem plaća s produktivnošću.
Stojić podsjeća da je Hrvatska posljednjih pet godina bilježila prosječni realni rast BDP-a od oko šest posto, „znatno viši od prosjeka Europske unije i istočnih članica”. No pritom upozorava kako „otprilike tri četvrtine tog rasta zapravo kreira javni sektor”, dok ulaganja u djelatnosti s većom dodanom vrijednošću zaostaju.
- siječnja na snagu stupa vladina odluka o novom iznosu minimalne plaće. HUP, kaže Stojić, podupire model u kojem se to primanje ubuduće „usklađuje po transparentnoj formuli koja uključuje stopu inflacije i realni rast produktivnosti”. Takav bi pristup, smatra, donio predvidljivost poduzetnicima i „branio konkurentnost” jer bi rast plaća bio vezan uz „poslovne fundamente naše ekonomije”.
Ako se minimalac i dalje bude dizao brže od oporavka produktivnosti, Stojić upozorava da „gubimo konkurentnost – i to se vidi”.
Što se inflacije tiče, očekuje da će u 2026. usporiti u usporedbi s 2025. Posebno ističe četveromjesečni niz u kojem su cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj rasle sporije od prosjeka europodručja, što smatra znakom smirivanja. Ipak, prognozira da će inflacija „i dalje ostati nešto iznad prosjeka europodručja” zbog bržeg rasta troška rada.
Za sljedeću godinu HUP-ov ekonomist predviđa rast BDP-a od oko 2,5 %, što je u skladu s procjenama Vlade i središnje banke. „Nije pitanje stope rasta, nego rasta produktivnosti”, zaključuje, naglašavajući potrebu preusmjeravanja investicija u sektore visoke dodane vrijednosti kako bi se dugoročno održala konkurentnost hrvatskog gospodarstva.