Potrošnja hrvatskih građana u prosincu obara rekorde, no iza impresivnih brojki krije se slabija kupovna moć, upozorava ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.
Prema podacima o fiskalizaciji, u prvih 19 dana prosinca izdano je više od 133 milijuna računa – oko 5 % više nego lani – a ukupan promet popeo se na 2,4 milijarde eura, gotovo 11 % više nego u prosincu 2024. godine.
„Građani imaju pravo kada kažu da je sve skuplje”, ističe Vedriš u razgovoru za RTL Danas. Objašnjava da službena inflacija prati oko 800 proizvoda, dok kućni budžeti obično obuhvaćaju tek 100 do 150 artikala, i to upravo onih koji su najviše poskupjeli. Ti proizvodi, dodaje, tijekom godine su porasli 10-15 %, a poneki i više, pa građani češće kupuju manje količine i prate svaku kunu – odnosno euro.
Vedriš procjenjuje da realna potrošnja stagnira ili lagano pada, jer rast nominalnih izdataka zapravo guta inflacija. Hrvatska bilježi gotovo dvostruko veću stopu poskupljenja od prosjeka europodručja, čime se „pojede” većina povećanja plaća i mirovina.
Što očekivati 2026.? Stručnjak smatra da se cijene „neće vraćati na staro”, ali bi rast trebao usporiti. Idealna godišnja inflacija, kaže, iznosi oko 2 %, kada plaće mogu držati korak s troškovima. No do toga je, upozorava, dug put:
• snažna ovisnost o uvozu, • koncentriran maloprodajni sektor s oligopolnim karakteristikama, • slaba domaća proizvodnja.
Vladine intervencije, poput zamrzavanja pojedinih cijena, naziva „vatrogasnim mjerama” koje rješavaju posljedice, ne i uzroke. Hrvatska narodna banka može djelovati samo kroz monetarnu politiku i skuplje kredite, što je, smatra, tek djelomično rješenje.
Zaključujući, Vedriš poručuje da bi najbolje što 2026. može ponuditi građanima bila „dosada” – razdoblje stabilnih, a ne rastućih cijena.