Godišnja stopa inflacije u europodručju pala je u prosincu 2025. na 1,9 %, što je najniža razina od jeseni 2023. Eurostat navodi kako je mjesec dana ranije iznosila 2,1 %, dok je prosjek cijele Europske unije kliznuo s 2,4 % na 2,3 %.
Usporenje je zahvatilo većinu članica: 18 država bilježi slabiji rast cijena nego u studenome, tri drže istu stopu, a šest je zabilježilo ubrzanje. Najniže godišnje stope imaju Cipar (0,1 %), Francuska (0,7 %) i Italija (1,2 %). Na suprotnom kraju spektra Rumunjska (8,6 %), Slovačka (4,1 %) i Estonija (4,0 %) predvode po visini inflacije.
Struktura cijena pokazuje da su usluge početkom zime bile glavni generator inflacije u eurozoni, pridonoseći ukupnoj stopi s 1,54 postotna boda. Hrana, alkohol i duhan dodali su 0,49 bodova, dok se energija, zbog nižih cijena, odrazila negativno s –0,18 bodova.
Hrvatska iznad europskog prosjeka
Hrvatska je prosinac zaključila s godišnjom inflacijom od 3,8 %, što predstavlja osjetno usporavanje u odnosu na 4,3 % iz studenoga, ali i dalje znatno premašuje prosjek europodručja (1,9 %) i EU-a (2,3 %). Na mjesečnoj razini potrošačke cijene u Hrvatskoj pale su 0,3 %.
Prema Državnom zavodu za statistiku, na godišnjoj su razini najbrže rasle: • usluge: 6,3 % • energija: 3,9 % • hrana, piće i duhan: 3,1 % • industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije: 0,1 %
U odnosu na studeni, cijene usluga porasle su 0,3 %, dok su hrana i energija pojeftinile po 0,7 %, a industrijski neprehrambeni proizvodi 0,8 %.
Potrošačka košarica potvrđuje da su stanovanje i energenti te restorani i hoteli najviše doprinijeli percepciji poskupljenja. Hrvatska narodna banka procjenjuje da je pad ukupne inflacije ponajprije rezultat usporavanja rasta cijena hrane (s 4,5 % na 3,3 %) i energije (s 5 % na 3,6 %). Cijene usluga ostaju povišene, oko 7,4 %.
Temeljna inflacija, koja isključuje volatilne kategorije hrane i energije, iznosi približno 4 %, što upućuje na to da domaći troškovni pritisci još nisu potpuno popustili.