Europska komisija u jesenskoj ekonomskoj prognozi poručuje da će hrvatsko gospodarstvo ući u razdoblje slabije ekspanzije. Nakon prošlogodišnjih 3,8 % realnog rasta, očekuje se 3,2 % u 2025., 2,9 % u 2026. i 2,5 % u 2027.
Glavni oslonci ostaju snažna domaća potražnja, rast realnih plaća i zaposlenosti te investicije potaknute europskim fondovima, no završetak Mehanizma za oporavak i otpornost trebao bi usporiti ulaganja nakon 2026.
Inflacija bi već 2025. trebala splasnuti na 2,8 %, a 2027. pasti na 2,2 %. Cijene hrane i usluga postupno će se smirivati, dok se energija ponovno poskupljuje nakon isteka državnih mjera 2026. i uvođenja ETS2 sustava 2027. Temeljna inflacija, bez hrane i energije, kliznut će ispod 2 % do kraja razdoblja.
Tržište rada ostaje čvrsto: zaposlenost bi rasla 2,1 % u 2025., 1,5 % u 2026. i 0,9 % u 2027. Nezaposlenost bi se kretala oko rekordno niskih 4,5–4,7 %, uz daljnji priljev radne snage iz trećih zemalja i slabiji pritisak na plaće.
Fiskalni pokazatelji pogoršavaju se. Komisija računa da će deficit opće države narasti na 2,8 % BDP-a 2025., 2,9 % 2026. i tek neznatno pasti 2027. Razlog su veće socijalne naknade, masniji javni fond za plaće, postupno ukidanje poreznih olakšica i intenzivnije javne investicije. Usprkos tome, udio javnog duga ostaje stabilan – oko 56 % BDP-a – zahvaljujući nominalnom rastu ekonomije.
Vanjska bilanca ostaje u minusu: tekući račun pada na –2,9 % BDP-a iduće godine, potom –3,2 % 2026. i 2027. Brži rast uvoza od izvoza, uz snažnije međunarodno putovanje domaćinstava i posrtanje turističkog izvoza zbog viših cijena usluga, glavni su razlozi, iako Komisija predviđa oporavak usluga pred kraj razdoblja.
Slično usporavanje Komisija najavljuje i za cijelu Europsku uniju. Prosječni rast EU-a trebao bi iznositi 1,4 % 2025. i 2026., uz blago ubrzanje na 1,5 % 2027., dok bi inflacija u europodručju već 2025. pala na 2,1 %. Deficiti, međutim, rastu: do 2027. opći proračunski manjak EU-a dosegnuo bi 3,4 % BDP-a, a omjer duga 85 %.
Komisija upozorava da rastuća trgovinska neizvjesnost – osobito američke carine i preusmjeravanje kineskog izvoza – te završetak europskih fondova predstavljaju ključne izazove za investicije i izvoz, kako u Hrvatskoj tako i u ostatku Unije.