Na tribini koju je SDP u Zagrebu organizirao pod nazivom „Europski lokalni dijalog. Tvoj glas u Europi: sudjeluješ ili promatraš?” sudionici su pozvali građane da aktivnije koriste europske mehanizme odlučivanja i odbace dojam da je Bruxelles daleka, zatvorena utvrda.
Profesor sa Sveučilišta Libertas Ivan Grdešić podsjetio je da apatija i osjećaj bespomoćnosti često proizlaze iz nepoznavanja dostupnih alata. „Građani EU-a imaju na raspolaganju više modela sudjelovanja u donošenju odluka, kao što su europska građanska inicijativa, konzultacije s Europskom komisijom, peticije Europskom parlamentu, obraćanje Europskom ombudsmanu”, naglasio je Grdešić.
Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović ustvrdio je da u Hrvatskoj i dalje prevladava mentalitet čekanja da „netko drugi” odluči. Prema njegovim riječima, stara izreka „Veži konja gdje ti gazda kaže” i danas najbolje opisuje pasivnost građana koji se rijetko upuštaju u postupke kojima mogu izravno utjecati na politike.
Eurozastupnica Biljana Borzan ukazala je na demokratski deficit koji nastaje kada se nakon masovne podrške inicijativama ne dogodi konkretan ishod. Kao ilustraciju je ponudila višegodišnji zahtjev za ukidanje pomicanja sata: „Ljudi se na to žale, žele da se to riješi… puno njih potpiše nešto i onda se ne dogodi ništa. Zato gube volju da sudjeluju.”
Da se nerazumljiv institucionalni rječnik dodatno ispriječio između Unije i građana, smatra profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Vedran Đulabić. „Financijska omotnica, financijska perspektiva, alokacija – pitajte ljude na cesti za te pojmove. A da im kažete ‘budžet, proračun, novac’, odmah će razumjeti”, rekao je i naglasio da upravo taj „birokratski pristup i tehnički jezik” najčešće otuđuju javnost od potpore europskim projektima.
Sudionici su zaključili da, trinaest godina nakon ulaska Hrvatske u EU, izazov više nije nedostatak mehanizama nego nedostatak jasne, ljudima bliske komunikacije koja bi potaknula veće sudjelovanje u oblikovanju budućih europskih politika.