Hrvatska je korak do punopravnog članstva u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), globalnom forumu 38 naprednih gospodarstava koja razmjenjuju najbolje prakse u ekonomiji, zakonodavstvu i javnim politikama.
Prema objašnjenju ekonomista Ivana Šaravanje, članstvo nije tek simbolična nagrada, nego signal domaćim i inozemnim ulagačima da je hrvatsko okruženje stabilno, predvidivo i usklađeno s najvišim međunarodnim standardima. OECD-ova pravila o transparentnosti, poreznoj politici i regulatornom nadzoru postavljaju jasna mjerila koja države kandidati moraju ispuniti, pa samo pristupni proces služi kao katalizator reformi.
Ključne koristi koje se očekuju:
- Veća sigurnost za investitore – potvrda da Hrvatska poštuje globalne procedure smanjuje percepciju rizika.
- Stabilnije gospodarstvo – usklađivanje s OECD-ovim standardima potiče učinkovitu javnu upravu i dugoročnu fiskalnu disciplinu.
- Jača konkurentnost – sudjelovanje u radnim tijelima organizacije otvara pristup analitičkim alatima i usporedbama s naprednim državama, što olakšava dizajniranje gospodarskih politika.
Hrvatska je posljednjih godina već ušla u europodručje i Schengen, a ulazak u OECD bio bi treća velika integracijska prekretnica. Završetak pregovora očekuje se u mjesecima koji slijede, nakon čega će odluku potvrditi parlamenti svih država članica.
Iako sam čin priključenja ne donosi izravne financijske poticaje, Šaravanja naglašava da „efekt pečata povjerenja” može donijeti smanjenje troškova zaduživanja države i poduzeća, što bi posredno potaknulo investicije i zapošljavanje.
U praksi, građani bi promjene mogli osjetiti kroz brže digitalizirane javne usluge, transparentnije trošenje proračunskog novca i jasnija pravila tržišnog natjecanja. Koliko će se ti učinci brzo preliti na standard života ovisit će, zaključuje ekonomist, o političkoj volji da se usvojene preporuke provode dosljedno i bez izuzetaka.