Od početka ruske invazije do danas Ukrajina je, prema procjenama sastavljenim iz vladinih i neovisnih baza podataka, na obranu potrošila između 400 i 500 milijardi eura. Točan iznos ostat će djelomično skriven vojnim tajnama, no glavni trend je jasan: vojni troškovi eksplodirali su na razinu koju država nikada prije nije vidjela.
• Nagli skok godišnjih izdataka
– 2021.: 5,5 milijardi eura za obranu.
– 2022.: 44 milijarde eura – šest i pol puta više, najveći porast u povijesti mjerenja Štokholmskog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI).
– 2024.: „stvarna vojna potrošnja”, uračuna li se vrijednost donirane opreme, prelazi 125 milijardi eura.
Samo službeno zabilježena potrošnja – plaće, streljivo, logistika – kreće se oko 65 milijardi eura godišnje, no ta statistika ne uključuje vrijednost tenkova, protuzračnih sustava i streljiva koje stiže iz inozemstva.
• Tko puni ratnu blagajnu? Ukrajina troškove pokriva kombinacijom vlastitog proračuna, domaće industrije, ratnih obveznica i, ključnije od svega, međunarodne pomoći.
– Sjedinjene Države dosad su odobrile 182,8 milijardi dolara hitnih sredstava, od čega 67 milijardi otpada na oružje i vojnu opremu.
– Europske države isporučile su do travnja ove godine 72 milijarde eura vojne pomoći.
– Vlastiti doprinos Kijeva procjenjuje se na 100–120 milijardi dolara, od čega više od polovice ide na naoružanje i vojnu opremu.
Najveće stavke unutar domaćeg proračuna su plaće vojnika, dronovi, popravci i logistika, ali i hitni radovi na obnovi mostova, bolnica i energetskih postrojenja. U ratnu računicu ulazi i briga za milijune raseljenih građana.
• 172 milijuna eura dnevno Međunarodni monetarni fond procjenjuje da Ukrajina svakog dana troši 172 milijuna eura. Predsjednik Volodimir Zelenski ponavlja da će država za obranu izdvojiti „sve što bude mogla”, a na konferenciji za obnovu poručio je: „Sve ono što se sada obnavlja, popravlja i štiti u Ukrajini neće služiti samo nama, nego i Europi. Mi trebamo vašu izravnu financijsku pomoć kako bismo preživjeli ovaj rat.”
• Sporija pomoć iz SAD-a, veći teret za Europu Ove godine ritam američkih isporuka usporava, a europske zemlje postupno preuzimaju vodeću ulogu, uključujući pokretanje proizvodnje streljiva i topničkih cijevi na svom tlu.
• Račun za cijeli svijet OECD-ov dosadašnji glavni ekonomist Álvaro Santos Pereira podsjetio je da „svi plaćamo troškove ovog teškog rata”, procjenjujući štetu za globalnu ekonomiju na više od dva bilijuna dolara.
• Obnova tek počinje – 524 milijarde USD Četvrta zajednička procjena ukrajinske vlade, Svjetske banke, Europske komisije i UN-a procjenjuje da će temeljnim popravcima u sljedećih deset godina trebati najmanje 524 milijarde dolara. Institucije nude tri scenarija:
- optimistični – brzi kraj rata i stabilna pomoć;
- realni – neredovita strana potpora, rat još dvije do tri godine;
- pesimistični – rat dulji od pet godina, uz pad donacija i rast inflacije.
Svi modeli polaze od pretpostavke teritorijalno cjelovite Ukrajine, što trenutačni položaj na bojišnici čini najizazovnijim dijelom jednadžbe.
Dok se ovi planovi važu, milijunski računi nastavljaju pristizati svakoga dana – i Kijevu, i saveznicima, i globalnoj ekonomiji.
