Vlada je u četvrtak usvojila Nacrt proračunskog plana za 2026. godinu, dokument koji prema europskim pravilima mora biti poslan Bruxellesu. Ključne brojke za tu godinu glase:
• realni rast BDP-a 2,7 % • stopa inflacije 2,8 % • proračunski manjak 2,9 % BDP-a • javni dug 56 % BDP-a
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac pojasnio je da će glavni motor rasta biti domaća potražnja – osobna potrošnja, državni izdaci i ulaganja u fiksni kapital. Neto izvoz ostaje u minusu, ali manjeg intenziteta nego 2025., dok se promjene zaliha procjenjuju neutralnima.
Anketna stopa nezaposlenosti zadržat će se oko 5 %, a nominalni rast plaća usporit će s ovogodišnjih 10,4 % na 5,8 % iduće godine, no Primorac ističe da će na tržištu rada i dalje vladati „relativno snažna dinamika”. Inflacija bi se, prema projekcijama, trebala spustiti na 2,8 % u 2026.
Na rashodnoj strani, Vlada planira zadržati socijalne transfere i mjere za ranjive skupine te poticati okružje za zasnivanje obitelji. Istodobno će se nastaviti ulaganja u obrazovnu i zdravstvenu infrastrukturu, promet, komunalni sustav, energetiku i digitalizaciju. Velik dio investicija i dalje će se financirati europskim sredstvima, ponajprije iz Mehanizma za oporavak i otpornost te višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.
Premijer Andrej Plenković naglasio je da dokument potvrđuje kontinuitet fiskalne discipline: „Hrvatska i dalje ima investicijski rating na razini A po sve tri agencije za kreditni rejting. Ovakav proračunski plan šalje poruku da i dalje jačamo otpornost, ulaganja u ljude i moderniziranje i transformiranje države, a sve sa ciljem podizanja kvalitete života naših sugrađana, jačanja hrvatskog gospodarstva i vođenja odgovorne fiskalne politike.”
