Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je treći uzastopni put zadržala ključnu depozitnu kamatnu stopu na 2 %, premda je inflacija u zajedničkoj valuti ponovno blago ubrzala.
Prema procjeni Eurostata, godišnji rast potrošačkih cijena u 20-članoj eurozoni popeo se u rujnu na 2,2 %, nakon 2 % u kolovozu i 1,7 % godinu prije. Na razini cijele Europske unije inflacija je iznosila 2,6 %.
Gospodarski oporavak ipak ne posustaje: preliminarni podaci Europske komisije pokazuju da je BDP eurozone u trećem tromjesečju porastao 0,2 % u odnosu na prethodna tri mjeseca. Najveći doprinos dali su Španjolska sa skokom od 0,6 % i Francuska s 0,5 %.
Istodobno su cijene rasle vrlo neujednačeno. Cipar je zadržao stopu inflacije na nuli, Francuska je bilježila 1,1 %, Italija i Grčka 1,8 %, dok su Rumunjska (8,6 %), Estonija (5,3 %) i Slovačka (4,6 %) ostale u gornjem dijelu ljestvice.
U priopćenju nakon sjednice, Upravni savjet poručio je da mu se inflacijska slika čini „uglavnom nepromijenjenom”, pri čemu otpornost gospodarstva podupiru snažno tržište rada, solidne bilance privatnog sektora i prethodna smanjenja kamata. Međutim, naglasio je i da rizici ostaju zbog „trgovinskih napetosti i geopolitičkih izazova”.
Analitičari smatraju da takva kombinacija umjerenog rasta i inflacije ublažava pritisak na daljnje rezove. „Gdje je dokaz da treba rezati?” pita se glavni europski ekonomist Deutsche Banke Mark Wall, dodajući da „otpornost gospodarstva drži golubove ECB-a pod kontrolom, a stanku u politici na zacrtanom putu”.
U usporedbi s drugim velikim središnjim bankama, ECB-ova depozitna stopa ostaje otprilike upola niža od razina u Sjedinjenim Državama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Američki Fed ovaj je tjedan drugi put u godini spustio referentni raspon na 3,75 – 4 %, dok se od Bank of Englanda 6. studenoga očekuje da zadrži 4 %.
Za sada, Frankfurt održava pauzu – nadajući se da će razlike u cijenama između juga i istoka Unije, s jedne strane, te jezgre europodručja, s druge, ostati pod kontrolom bez novih poteza prema nižim kamatama.