Ispod dva do tri kilometra debelog ledenog pokrova Grenlanda znanstvenici su radarom uočili neobične, višestoljetne formacije nalik stupovima i vrtlozima. Novo istraživanje pokazuje da te strukture nastaju zbog toplinske konvekcije – procesa pri kojem topliji, „mekši” led polako uzlazi, dok se hladniji spušta, stvarajući kruženje nalik onome u Zemljinom plaštu.
„Led obično smatramo čvrstim i nepokretnim materijalom. Zato je otkriće da dijelovi ledenog pokrova prolaze kroz konvekciju, gotovo poput lonca kipuće tjestenine, zaista fascinantno”, rekao je profesor Andreas Born sa Sveučilišta u Bergenu.
Prvi odjeci ovog skrivenog kretanja detektirani su 2014. radarskim snimanjem, no tek je sada digitalni model grenlandskog leda – uz varijacije debljine i kristalne strukture – reproducirao iste „stupove” i vrtloge. Time je potvrđeno da toplina iz Zemljine unutrašnjosti, iako slaba, tijekom tisućljeća može „promiješati” i tako masivan sloj leda.
Ključni nalazi:
- Grenlandski led prostire se na više od 1,7 milijuna km²; njegovo potpuno topljenje podiglo bi razinu mora za više od sedam metara.
- Analize pokazuju da se godišnja količina otopljene vode ubrzano povećava posljednjih desetljeća.
- Novo istraživanje sugerira da je led „mekši” i osjetljiviji na pritisak nego što se prije mislilo, što će poboljšati modele budućeg topljenja.
Autori studije naglašavaju da sami „fosilizirani” stupovi ne ubrzavaju današnje topljenje. Oni su prije svega trag hladnijih, stabilnijih ledenih doba i podsjetnik koliko je dinamika ledenih pokrova još uvijek nedovoljno shvaćena.
Ipak, bolje razumijevanje te dinamike presudno je za preciznije prognoze budućega podizanja razine mora – pitanja koje pogađa obalne zajednice diljem svijeta.