Trideset i pet godina nakon akcije „Plitvice”, poznate i kao „Krvavi Uskrs”, suborci se ponovno prisjećaju dana kada je poginuo prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović.
Alen Gojak, danas predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a „Dr. Franjo Tuđman” u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u razgovoru za obljetnicu evocirao je dramatične trenutke 31. ožujka 1991. – dana koji je označio početak oružanog otpora.
„Pobunjeni Srbi sa zgrada općine i željezničke postaje skinuli su i zapalili hrvatske zastave”, prisjetio se Gojak, opisujući atmosferu uoči same intervencije specijalnih jedinica MUP-a na Plitvicama.
Sudjelovao je kao 22-godišnjak, tek godinu i pol nakon što se, na poziv dr. Franje Tuđmana, učlanio u Hrvatsku demokratsku zajednicu. Danas ističe kako su odluke donesene u to vrijeme – od političkog angažmana do odlaska na teren – bile rezultat „vlastite savjesti i vjere u hrvatsku slobodu”.
Gojak podsjeća da akcija „Plitvice” nije bila samo borbena operacija, nego i jasna poruka: Hrvatska će braniti svoj suverenitet. Pogibija Josipa Jovića, kaže, „zauvijek nas je obilježila, ali i ujedinila u odluci da ne uzmaknemo”.
Obljetnica će se, prema najavama organizatora, obilježiti polaganjem vijenaca kod spomen-ploče na Plitvicama i misom zadušnicom za sve poginule hrvatske redarstvenike i vojnike.
