Sve više znanstvenih istraživanja upire prst u zdrav cirkadijani ritam – 24-satni unutarnji sat koji upravlja spavanjem, otpuštanjem hormona, radom srca i tjelesnom temperaturom – kao ključnu liniju obrane protiv kognitivnog propadanja.
Najnoviji dokaz stiže iz velike studije provedenе 2025. godine na više od 2000 sudionika prosječne dobi 79 godina. Rezultati pokazuju da su osobe sa snažnim, stabilnim cirkadijanim ritmom imale gotovo upola manju vjerojatnost razvoja demencije u odnosu na one čiji je ritam bio poremećen.
Loš san već se desetljećima povezuje i s demencijom i sa srčanim bolestima. I kratkotrajno i kronično uskraćivanje sna – posebice gubitak dubokog i REM sna – narušava pamćenje. No znanstvenici još istražuju može li dugotrajna obnova kvalitetnog sna spriječiti pojavu demencije.
Lijekovi koji se najčešće propisuju za nesanicu ne donose nužno rješenja bez nuspojava. Sedativi iz skupine benzodiazepina povezani su s višim rizikom od demencije, kao i s pospanošću, padovima i dnevnim nesrećama. Melatonin, premda popularan, zasad nema dosljedne dokaze da poboljšava san u odraslih.
Postoje, međutim, provjerene strategije za jačanje zdravog ritma:
- Redovita umjerena tjelovježba – oko 30 minuta dnevno.
- Boravak na otvorenom prije podneva, kada prirodno svjetlo najjače „podešava” unutarnji sat.
Takva rutina ne služi samo boljem snu. Tjelesna je aktivnost ujedno jedan od najmoćnijih zaštitnih čimbenika i protiv srčanih bolesti i protiv demencije. Ukratko, jutarnja šetnja ili lagani trening može biti jednostavan, ali iznimno učinkovit korak prema dugoročnom očuvanju mozga.