Kutjevo – U srcu Zlatne doline, gdje su još rimski legionari vinogradima nadjenuli ime Vallis aurea, nalazi se jedan od najstarijih vinskih podruma jugoistočne Europe. Kutjevački podrum, nastao 1232. godine pod rukama cistercita, i danas čuva tradiciju dugu gotovo osam stoljeća.
Redovnici bijeloga franjevačkog reda tada su osnovali opatiju Vallis Honestade Gotho i zasadili prve trsove koji su s vremenom Kutjevo pretvorili u sinonim za vrhunsku graševinu. Iznad podruma stoljećima se mijenjao arhitektonski pejzaž: ruševine opatije u 18. su stoljeću raščistili isusovci te između 1721. i 1735. podigli barokni dvorac, danas upisan u registar kulturnih dobara i okružen parkom zaštićene parkovne arhitekture.
Najdojmljiviji adut ipak čeka pod zemljom. U prostoru u kojem, prema uporno prenošenoj legendi, carica Marija Terezija i barun Franjo Trenk "pili graševinu da zagriju srce", čuva se najveća bačva od slavonskoga hrasta i najbogatija vinska arhiva u Hrvatskoj. Najstarija butelja – arhivska Graševina iz 1947. – tek je vrh ledenoga brijega: brojne boce starije su od 70 ili 80 godina i služe kao „muzej vina” koji pokazuje kako se enologija razvijala desetljećima.
Obnovom iz 2015. godine, koju je proveo Koncern Agram, barokni kompleks dobio je suvremeni sjaj: raskošne sobe, wellness, restoran i konferencijsku dvoranu. No u Kutjevu vrijedi nepravilo da "bez vina nema ničega – kao ni vina bez Kutjeva". Trg graševine, s nekoliko trsova loze i drvenim buretom ukrašenim gradskim grbom, središte je brojnih vinskih manifestacija. Festival graševine, kojim upravlja Udruga vinara i vinogradara Kutjevački vinari, samo je jedna od priredbi što održavaju živom baštinu koju su cisterciti započeli prije 794 godine.
Povjesničari osporavaju istinitost priče o tajnim susretima carice i baruna, ali mještani se smiješe i uzvraćaju: „Ako se priča prepričava 300 godina, u njoj mora biti barem trunke istine.” Bilo legenda ili ne, graševina iz kutjevačkog podruma i dalje uspijeva „zagrijati srce” svakome tko kroči u taj barokni labirint od hrasta i kamena.