Pripadnici ravnogorskih i četničkih pokreta iz Bosne i Hercegovine te iz susjednih zemalja u petak su u Dobrunskoj Rijeci, selu koje nazivaju Draževina, obilježili 80. obljetnicu uhićenja četničkog zapovjednika Dragoljuba Draže Mihailovića.
Na ulazu u dvorište obližnjega samostana postavljeni su štandovi s majicama, kapama, srpskim i ruskim zastavama te ostalom ikonografijom koja podsjeća na Drugi svjetski rat i ratove devedesetih. Sudionici su se okupili ispred kipa Mihailovića, odakle su prošetali dvadesetak minuta do mjesta na kojem je, prema predaji, Mihailović uhićen. Po povratku je održan vjerski obred; svećenik je okupljenima poručio: „Bolje je časno poginuti, nego sramotno živjeti.”
Prije polaganja vijenaca intonirana je himna Republike Srbije, a potom i pjesma „Sprem’te se, spremite, četnici”. Glavni organizator okupljanja bio je Drago Glogovac.
Najviše pozornosti privukao je Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi Republike Srpske. U tradicionalnoj šajkači, simbolu četničkog pokreta, držao je govor u kojem je uz Dražu Mihailovića uzdigao i ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića. „Hrabro nas je vodio Ratko Mladić. Sanjamo da se srpski narod koji živi u RS, Srbiji i Crnoj Gori jednom ujedini”, rekao je, izazvavši gromoglasan pljesak publike. Govor je zaključio riječima kako je „četnički pokret rehabilitiran” te da je „to samo forma, a mi smo bit”.
Među uzvanicima su bili i zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a Veselin Vujović te pripadnici srpsko-ruskog bratstva „Sveti Arhangel Mihailo” iz Šimanovaca kraj Beograda. Skup su nadzirali pripadnici EUFOR-a i policije Republike Srpske.
Paralelno s veličanjem četničkog vođe u Draževini, vlasti u Republici Srpskoj najavljuju zakonske izmjene kojima bi se zabranilo svako veličanje ustaškog režima NDH, uključujući uklanjanje spomenika na kojima se hrvatski grb pojavljuje s bijelim poljem. Čelnik SNSD-a Milorad Dodik već je poručio da neće dopustiti okupljanje veterana HVO-a u Derventi, iako je Bosna i Hercegovina ustavno definirana kao država triju konstitutivnih naroda.
Obilježavanje u Draževini još je jednom pokazalo duboke podjele u interpretaciji povijesti na području BiH te potaknulo rasprave o dvostrukim mjerilima kada je riječ o zabrani ili toleriranju ekstremističkih simbola i poruka.