Premijer Andrej Plenković iskoristio je posjet 16. memorijalnom turniru Svetozara Emila Tedeschija u zagrebačkoj Esplanadi kako bi se osvrnuo na niz otvorenih pitanja – od naoružanja u susjedstvu, preko energetskih sporova, do vanjskopolitičkih imenovanja.
Naoružanje Vojske Srbije i pismo Marku Rutteu
Plenković je potvrdio da je NATO-u poslao upozorenje o novom naoružanju Vojske Srbije, za koje tvrdi da „nije još viđeno na europskom teritoriju”. „Pisao sam glavnom tajniku Marku Rutteu o tome”, naglasio je, dodavši da Hrvatska prati razvoj situacije i očekuje reakciju Saveza.
Milanovićeve prozivke i „stil koji Hrvatsku visoko profilira”
Upitan o verbalnom okršaju predsjednika Zorana Milanovića s izraelskim veleposlanikom Garyjem Korenom, premijer je bio kratak: „Naslušali smo se od njega toliko toga svih ovih godina. To je taj stil koji Hrvatsku visoko profilira i pomaže pridobiti nove saveznike.” Daljnje komentare, kazao je, nema.
Spor MOL-a i Slovnefta protiv Janafa
MOL i Slovnaft ponovno su se požalili Europskoj komisiji na tarife Janafa. Plenković tvrdi da je računica jasna: dugoročni zakup kapaciteta donosi nižu cijenu, a „nafta koja ide preko Janafa puno je povoljnija od one koja je drugim putem dolazila u Mađarsku i Slovačku”.
Ruska nafta i američko ublažavanje sankcija
Komentirajući američku odluku o djelomičnom ublažavanju sankcija na rusku naftu, premijer procjenjuje da neće znatno utjecati na svjetske cijene, ali će „omogućiti da se financira ruski rat u Ukrajini”. Podsjetio je da su 2022. uvedene iznimke za neke članice EU-a, a sada „Mađari žele rusku naftu jer je 30 posto jeftinija”. Istodobno, kaže, Janaf i dalje osigurava dovoljne količine neruske nafte preko Omišlja.
Državna regulacija cijena goriva
Plenković je otkrio da su ga europski lideri pitali kako je Hrvatska „tako brzo stavila cijene goriva pod kontrolu” unatoč skoku barela. „Vlada donosi mjere. Nismo intervencionistička vlada, ali radimo mjere”, poručio je, najavivši nove poteze ako se tržište ponovno uzdrma.
Zastoj u imenovanju veleposlanika pri NATO-u
Na pitanje zašto Hrvatska još nema veleposlanika u NATO-u, premijer je odgovorio da problem nije na strani Vlade: „Još 2020. bilo je 30 ispražnjenih mjesta. Poslali smo listu, predsjednik je odbio imena i uveo tezu 50:50. Odjednom je to postalo 25:75, bez razgovora. Ne ide to tako – treba razgovarati.”
