Eksplozivni prekid katarskih isporuka ukapljenog prirodnog plina (LNG) pretvara se u najveći energetski šok još od pandemijskog kaosa 2020. godine.
QatarEnergy je početkom ožujka proglasio „višu silu” nakon što su iranski projektili oštetili dio proizvodnih postrojenja, a borbe gotovo blokirale strateški Hormuški tjesnac. Tad je stao izvoz iz zemlje koja sama pokriva gotovo petinu svjetske LNG-trgovine – i cijene su poletjele.
• Cijena spot isporuka u Aziji skočila je iznad 25 USD po milijunu britanskih toplinskih jedinica, najviše od zime 2022./2023. • Nekoliko europskih i azijskih tvornica gnojiva, stakla i mikro-čipova već je zaustavilo rad tvrdeći da nemaju ekonomski održivu alternativu.
Katarske su molekule dosad grijale kućanstva, pokretale krematorije i hranile industriju od Njemačke do Japana. Sada se postavlja pitanje koliko će duboko rezovi zahvatiti globalno gospodarstvo i hoće li zalihe uopće izdržati.
Ključni faktor je trajanje zastoja. Inženjeri na terenu optimistično govore o „tjednima”, no politička se računica piše drugdje. Rat između Izraela i Irana buknuo je potkraj veljače nakon izraelskog udara u kojem je poginuo dugogodišnji vrhovni vođa Ali Hamenei. Novi vođa, Mojtaba Hamenei, uzvratio je raketama na katarska polja u kojima Teheran vidi produženu ruku izraelskih saveznika.
Hoće li se tokovi plina brzo obnoviti ovisi o trima čelnicima čije odluke trenutačno određuju cijene na svjetskim burzama:
- Donald Trump – Bijela kuća balansira između želje da zaštiti tankere u Hormuzu i opasnosti od dubljeg uvučenja SAD-a u još jedan bliskoistočni rat.
- Bibi Netanyahu – izraelski premijer retorikom nagovješćuje „beskompromisni odgovor”, ali istodobno trpi pritisak zapadnih saveznika da spiralno poskupljenje energije ne preraste u globalnu recesiju.
- Mojtaba Hamenei – novi iranski vrhovni vođa mora pokazati snagu nasljeđujući karizmatičnog oca, a pritom izbjeći gospodarski kolaps vlastite zemlje pod mogućim dodatnim sankcijama.
Sve dok ta trojka ne pronađe barem privremeni modus vivendi, LNG-tankeri ostaju usidreni, a Europljani i Azijci se vraćaju nepopularnom ugljenu ili gase trake u tvornicama. Od krematorija do čipova – svijet danas ovisi o krhkim cijevima Katara i političkim nervima Bliskog istoka.
