Premijer Andrej Plenković protekla je dva tjedna u više je navrata javno povezao rast inflacije s ponašanjem privatnog sektora i djelovanjem Hrvatske narodne banke, a istodobno odbacio zahtjev Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da se nadolazeće povećanje minimalne plaće zamrzne.
• Minimalna plaća od 1. siječnja raste sa 970 na 1 050 eura bruto. Vlada drži da prostora za korekciju ima unatoč upozorenjima poduzetnika o troškovnom pritisku.
• Premijer je kritizirao poslodavce da „ne dijele dovoljno dobiti s radnicima” i poručio kako u privatnom sektoru „ima novca” koji treba preusmjeriti u plaće.
• Istodobno je prozvao HNB tvrdeći da središnja banka „nedovoljno djeluje” na suzbijanje inflacije.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju na niz kontradikcija. Vlada istodobno:
- potiče osobnu potrošnju kroz rast plaća u javnom i privatnom sektoru;
- nastoji ograničiti rast cijena administrativnim zamrzavanjem cijena niza proizvoda;
- očekuje od HNB-a da dodatno priguši inflaciju, iako je središnja banka od uvođenja eura vezana uz monetarnu politiku Europske središnje banke i raspolaže ograničenim instrumentima.
Kritičari drže da takva kombinacija fiskalnog širenja i cjenovnih ograničenja istodobno potiče i guši inflacijske pritiske te šalje proturječne signale poduzetnicima. Upozoravaju i na rizik „grčkog scenarija” u kojem gospodarstvo postaje ovisno o europskim fondovima, turizmu i tržištu nekretnina.
Iako povećanje minimalne plaće realno ne dostiže trošak života, prijepor oko njega postao je simbol sukobljenih pogleda Vlade i poslovnih udruženja na način borbe protiv poskupljenja. Vlada od privatnog sektora očekuje da preuzme veći teret podizanja standarda radnika, dok HNB-u sugerira agresivniji nastup prema inflaciji. Poslodavci pak upozoravaju da daljnji rast troškova bez produktivnosnih poboljšanja može pothraniti novi inflacijski val.
U javnosti se zato otvara pitanje može li se inflacija istodobno hraniti i gasiti – i tko će dugoročno snositi trošak ovakve politike.
