Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijem izdanju analize „FOKUS tjedna” opisuje alarmantno stanje u domaćem elektroenergetskom sustavu: skupe kilovatsate za industriju, zapuštenu distributivnu mrežu i goleme administrativne prepreke za obnovljive izvore energije.
• Cijene iznad europskog prosjeka
Tvrtke u Hrvatskoj 2024. plaćaju električnu energiju 12,7 % skuplje od prosjeka Europske unije, a 2025. razlika će porasti na 18,3 %. U odnosu na srednju i istočnu Europu cijena je već sada 23,2 % viša. Istodobno kućanstva imaju jednu od najnižih tarifa u Uniji. Takva neravnoteža, upozorava HUP, „slabi konkurentnost i smanjuje kapacitet gospodarstva za ulaganja”.
• Mrežni gubici i digitalni zaostatak
Gubici u prijenosu dosežu 8,2 % ukupno prenesene energije, dok su u EU ispod 6 %. Digitalizacija kasni – u Hrvatskoj je napredno tek oko 60 brojila, dok Italija i Slovenija premašuju 95 %, a europski prosjek iznosi 85 %.
• Godine čekanja na priključak
Vjetroelektrane u prosjeku čekaju deset, a solarne četiri godine na povezivanje s mrežom – dvostruko dulje od europskog prosjeka. Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) prošlog je tjedna otvorila javno savjetovanje o novoj metodologiji obračuna naknade za priključenje, no tekst i dalje ne otkriva ključnu stavku: kolika će biti jedinična cijena.
• Projekti na ledu
Šezdeset obnovljivih projekata snage 3,6 GWh čeka zeleno svjetlo. Prvim dozvolama za 45 njih prijeti istek krajem iduće godine. Riječ je o proizvodnji koja bi mogla pokriti potrošnju više od polovice hrvatskih kućanstava, ali bez modernizacije mreže „ova već pripremljena energetska tranzicija neće biti provediva”, ističe HUP.
• Potreba za 33,8 milijardi eura
Procjenjuje se da bi do 2030. u elektroenergetsku infrastrukturu trebalo uložiti 33,8 milijardi eura, a zasad je osigurano manje od trećine tog iznosa. Posljedice su vidljive i na tržištu rada: rast cijene struje od 10 %, prema HUP-u, smanjuje ukupnu zaposlenost za 1–1,5 %.
HUP zaključuje da bez hitnog ulaganja u mrežu i pravednije raspodjele troškova Hrvatska riskira gubitak milijardi eura investicija, radnih mjesta i tempa prijeko potrebne zelene tranzicije.