Talijansko vinarstvo proživljava najveću krizu posljednjih desetljeća: lani je proizvedeno čak 41 milijun hektolitara vina, a više od milijardu boca ostalo je neprodano u tamošnjim skladištima. Uz pad domaće potrošnje od 20 % u posljednjih deset godina i carine do 15 % koje je administracija Donalda Trumpa uvela na uvoz talijanskih vina u SAD – njihovo ključno izvozno tržište – talijanski proizvođači sada traže nova odredišta za višak robe.
Hrvatski vinari strahuju da bi se višak mogao pokušati plasirati preko domaćih trgovačkih lanaca po dampinškim cijenama. Predsjednik Regionalne organizacije vinara Hrvatska Istra i Kvarner Luka Rossi priznaje da postoji rizik, ali upozorava da je uvoz ionako već visok.
„Ta činjenica o neprodanom talijanskom vinu može predstavljati potencijalnu opasnost za hrvatske vinare, odnosno za hrvatsko tržište. Međutim, treba istaknuti da Hrvatska i sada ima veliki uvoz stranih vina, tako da smo mi, mislim, ‘začepljeni’ tim stranim vinima i mislim da će se ti strani proizvođači sami boriti između sebe gdje plasirati neprodana vina”, kazao je Rossi.
Domaće potražnje, međutim, ne manjka. Istrijanski i dalmatinski proizvođači tvrde da bi, da imaju više vina, bez problema prodali veće količine. Rossi napominje da ključnu ulogu imaju ugostitelji:
„U ‘obrani’ hrvatskog vinarstva ili tržišta vina u Hrvatskoj moraju sudjelovati i vlasnici restorana, koji bi trebali u svojim ugostiteljskim objektima preferirati hrvatska, autohtona vina, a ne kupovati ona vina koja se iz inozemstva ‘guraju ni za što’. Gost u hrvatskim restoranima želi popiti kapljicu hrvatskog vina.”
Cijena od pet eura za bocu talijanskog vina, kaže, već postoji na policama i „ne prolazi, jer gost želi kvalitetu”. Rješenje vidi u zajedničkom nastupu i jasnom pozicioniranju domaćih etiketa:
„Brendiranje je najvažnije i ako budemo imali pravi marketing za hrvatska vina, straha od inozemnih vina nema… Mislim da će ova ‘kriza vina’ utjecati u onom cjenovnom razredu gdje mi ne možemo sudjelovati, jer ne možemo tako jeftino proizvoditi vina.”
Hrvatska danas ima oko 16 500 hektara vinograda, a prvih 400 vinarija ostvaruje ukupni godišnji prihod od približno 200 milijuna eura. Iako to ostavlja ograničen prostor za snižavanje cijena, stručnjaci vjeruju da bi snažniji marketing i suradnja s ugostiteljima mogli zaštititi položaj domaćih proizvođača pred mogućom talijanskom „poplavom” jeftinih boca.
