Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u najnovijem izdanju analitičkog priloga „Fokus tjedna” zvoni na uzbunu: tempo rasta hrvatskog turizma znatno je usporio, dok konkurentske mediteranske zemlje ubrzano napreduju.
• Strani gosti: u posljednje tri godine broj njihovih noćenja u Hrvatskoj raste tek oko 1 % godišnje, nasuprot prosječnih 4,6 % u usporedivim sredozemnim destinacijama.
• Prihodi: realni prihodi od turizma padaju treću godinu zaredom i danas su otprilike petinu manji nego 2019. Hrvatska je, ističe HUP, jedina zemlja iz skupine konkurenata s negativnim rezultatom.
• Cijene vs. potrošnja: iako su se turističke cijene gotovo izjednačile s prosjekom Europske unije, prosječna dnevna potrošnja gosta ostaje niska – oko 176 eura, znatno ispod Italije, Španjolske, Francuske i Portugala.
• Struktura smještaja: hotelski kapacitet čini tek 9 % ukupnog ležajnog fonda, dok kratkoročni najam dominira, što ograničava rast dodane vrijednosti.
• Troškovi rada: u 2025. dosegli su 27,6 % prihoda. Plaće su u dvije godine kumulativno porasle oko 25 %, a novi kolektivni ugovor i viša minimalna plaća u 2026. dodatno podižu pritisak. Dvije trećine anketiranih poduzeća očekuje da će ih rast plaća koštati barem koliko iznosi povećanje minimalca – ili i više.
• Ulaganja: unatoč visokoj stopi reinvestiranja (31 % prihoda), HUP smatra kako sektoru i dalje nedostaje oko pet milijardi eura investicija u hotele tijekom sljedećih pet godina. Najveće prepreke vide se u sporoj administraciji, prostornim ograničenjima, neriješenim statusom turističkog zemljišta i pomorskog dobra te rijetkim greenfield projektima, zbog čega se ulaganja najčešće svode na rekonstrukcije postojećih objekata.
HUP predlaže niz mjera za zaokret:
- Ubrzati investicijske procese uklanjanjem administrativnih zapreka i unapređenjem prostornog planiranja.
- Efikasnije urediti pitanje turističkog zemljišta i pomorskog dobra kako bi se otvorio prostor za nove projekte.
- Fokusirati poticaje i sredstva u hotele više kategorije i veću dodanu vrijednost.
- Fleksibilizirati radno zakonodavstvo i olakšati povremeno zapošljavanje kroz porezna rasterećenja, uz bržu proceduru za dolazak stranih radnika.
- Sustavno ulagati u obrazovanje, prekvalifikacije i cjeloživotno učenje kako bi se podigla kvaliteta usluge.
- Poticati standardizaciju i podizanje kvalitete ponude, kako bi rast cijena pratio i rast vrijednosti za gosta.
Zaključak HUP-a jasan je: bez snažnijih ulaganja i strukturnih reformi Hrvatska riskira da se razlika u konkurentnosti u odnosu na mediteranske rivale dodatno produbi, a prilika za veće prihode – unatoč globalnoj potražnji i ugledu sigurne destinacije – ostane neiskorištena.