Hrvatsko gospodarstvo prošle je godine naraslo 3,2 posto – jednako brzo kao poljsko i brže od prosjeka Europske unije. Ključni poticaj stigao je početkom 2023., ulaskom u šengenski prostor i eurozonu, čime su ukinuti tečajni rizici, a transakcijski troškovi pali za procijenjenih 160 milijuna eura godišnje.
Financijski stručnjaci pritom naglašavaju da je utjecaj same zamjene kune eurom na inflaciju bio zanemariv, samo 0,3 do 0,4 postotna boda, dok su glavni pritisci na cijene stizali iz europske energetske krize.
Snaga infrastrukture Od početka stoljeća Hrvatska je izgradila oko tisuću kilometara autocesta, čineći Jadran dostupnijim srednjoj Europi. Kruna toga razvoja je Pelješki most, otvoren 2022. za više od pola milijarde eura, najvećim dijelom sufinanciran iz europskih fondova. No brzi investicijski tempo doveo je do nagomilavanja dugova: 2017. dug cestarskog sektora dosegnuo je 5,2 milijarde eura i zahtijevao hitnu intervenciju Svjetske banke.
Tehnološki skok Svjesna rizika pretjerane ovisnosti o turizmu, koji još uvijek donosi oko petine BDP-a, Hrvatska se snažno okreće visokoj tehnologiji. Zemlja već ima dva tehnološka „jednoroga”: Infobip, globalnog lidera u softverskim komunikacijskim rješenjima, i Rimac Automobile, proizvođača luksuznih električnih vozila i baterijskih sustava. Aplikacija Photomath prodana je Googleu, dok se za isti status pripremaju Gideon i Project 3 Mobility.
Energetsko čvorište Rat u Ukrajini dodatno je istaknuo strateški položaj Hrvatske. Kapacitet LNG terminala na Krku povećan je s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje, pa Hrvatska, osim zadovoljavanja vlastitih potreba, postaje glavni alternativni opskrbni put plinom za Sloveniju, Mađarsku i Austriju te smanjuje njihovu ovisnost o ruskim energentima.
S ojačanom infrastrukturom, stabilnijom valutom i rastućim tehnološkim sektorom, Hrvatska se sve sigurnije pozicionira kao – kako to češki mediji nazivaju – „balkanski tigar”.