Potencijalni povratak visoke inflacije i nova globalna kriza potaknuli su hrvatske i svjetske ulagače da se još snažnije okrenu fizičkom zlatu.
Prema investicijskim analizama, indeks geopolitičkog rizika koji prate velike banke dosegnuo je najvišu razinu od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Stručnjaci upozoravaju da fragilno primirje na Bliskom istoku ne uklanja prijetnju poremećajima u opskrbnim lancima niti pritiske na cijene.
Najveća opasnost trenutačno dolazi iz Hormuškog tjesnaca. Oko 25 % svjetske nafte i 20 % prirodnog plina prolazi tim uskim morskim koridorom, a njegovom djelomičnom blokadom brodovi su prisiljeni tražiti skuplje i sporije alternativne rute. To podiže troškove prijevoza energenata, a s njima i troškove proizvodnje diljem svijeta, jačajući inflacijske pritiske.
Istodobno, zabilježen je kratkotrajan pad cijene zlata koji je metal učinio dostupnijim malim ulagačima. Mnogi građani, osobito u Hrvatskoj, iskoristili su korekciju kako bi pojačali kupnju, uvjereni u dugoročni rast vrijednosti zlata kao zaštite od inflacije i nestabilnosti na tržištima kapitala.
Analitičari podsjećaju da je zlato tradicionalno smatran "sigurnim utočištem" tijekom geopolitičkih napetosti. Aktualna pojačana potražnja dodatno potvrđuje tu percepciju: investitori žure prebaciti dio imovine iz dionica i obveznica u plemeniti metal, očekujući da bi se pritisci na cijene mogli dodatno rasplamsati ako poremećaji u energetskom sektoru potraju.
Za sada, cijene zlata i dalje osciliraju, ali trend rasta potražnje upućuje na snažno povjerenje ulagača da će metal i dalje igrati ključnu ulogu u očuvanju vrijednosti imovine u razdoblju neizvjesnosti.