Gospodarstvo eurozone ipak je izbjeglo gotovo pa najavljivanu stagnaciju. Prema preliminarnim procjenama europskog statističkog ureda, bruto domaći proizvod zajednice država koje koriste euro porastao je u trećem tromjesečju 0,2 % u odnosu na proljeće, dok je u cijeloj Europskoj uniji zabilježen rast od 0,3 %. Time je rast neznatno ubrzao u odnosu na drugo tromjesečje, kada je iznosio 0,1 %, odnosno 0,2 % na razini EU-a.
Podaci su prikupljeni iz 19 članica i pokrivaju 96 % gospodarstva eurozone. Među objavljenim brojkama nalaze se i rezultati 15 pojedinačnih država, ali ne i Hrvatske.
Najveća gospodarstva – različite putanje
• Španjolska ostaje lokomotiva velikih s kvartalnim skokom od 0,6 %.
• Francuska je ubrzala na 0,5 % rasta.
• Njemačka i Italija zabilježile su nultu stopu, čime su izbjegle tehničku recesiju, ali i potvrdile tromost oporavka.
Jedina članica u minusu na kvartalnoj razini je Finska, čiji je BDP oslabio 0,1 % nakon već zabilježenog pada od 0,4 % u prethodnom razdoblju – znak da je to nordijsko gospodarstvo ušlo u recesiju.
Rast usporava i na godišnjoj razini
U usporedbi s trećim tromjesečjem prošle godine, eurozona je rasla 1,3 %, a EU 1,5 %, što predstavlja drugo uzastopno usporavanje. Od 15 objavljenih nacionalnih rezultata, 14 država bilježi rast, dok je pad ponovno rezerviran samo za Finsku (-0,9 %).
Na godišnjoj razini ističu se:
• Irska, koja zahvaljujući snažnom izvoznom sektoru bilježi impresivnih 12,3 % rasta.
• Španjolska s 2,8 % ostaje najsnažnija među „velikima”.
• Francuska raste 0,9 %, dok Njemačka i Italija praktički stoje, s 0,3 %, odnosno 0,4 %.
Blagi odmak od stagnacije dobar je signal za kreatore monetarne i fiskalne politike, ali usporavanje godišnjeg tempa podsjeća na krhkost oporavka. Posebna se pozornost sada usmjerava na Njemačku, čije usporavanje vuče niz industrijski lanac, te na Finsku, jedinu koja klizi unatrag. Hoće li ostatak zime dodatno ohladiti europsko gospodarstvo ili će potrošnja i investicije održati tanku liniju rasta – ostaje vidjeti u idućim kvartalima.