Na hrvatskom Redditu proteklih je dana buknula rasprava o praksi dijela poslodavaca da zaposlenicima ND-om (ugovorom o povjerljivosti) zabrane razgovor o vlastitim plaćama.
Sve je pokrenuo korisnik koji se zapitao smije li tvrtka „ograničiti sadržaj komunikacije sa sindikalnim predstavnicima i radničkim vijećem”. U objavi ističe da razumije želju poslodavaca da iznose plaća ne vidi javnost na društvenim mrežama, ali sumnja da je zakonito pokušati spriječiti privatni razgovor zaposlenika o njihovim primanjima.
Komentari su ubrzo preplavili temu:
- Većina sudionika uvjerena je da je riječ o klasičnom pokušaju „usađivanja straha i korporativnog pokazivanja mišića”.
- Neki su opisali komične situacije u kojima „teta iz financija ili HR-a” slučajno ostavi excelicu s plaćama na zajedničkom disku – pa se tajnost ionako pretvori u fikciju.
- Više korisnika naglašava da se u NDA može unijeti gotovo sve, „no to ne znači da je svaki pasus pravno valjan”. Ako je odredba protivna zakonu, upozoravaju, na sudu jednostavno pada.
- Jedan je komentator otkrio da pri svakom potpisivanju ugovora napravi popis spornih točaka „kako bi, u krajnjem slučaju, imao temelja za tužbu”.
Zakonska siva zona
Pojedini korisnici tvrde da hrvatsko zakonodavstvo pitanje zabrane razgovora o plaći zasad ne uređuje eksplicitno. Pozivaju se na opće pravo na jednakost te procjenjuju da bi se situacija mogla promijeniti stupanjem na snagu europskog propisa o transparentnosti iduće godine. Do tada, kažu, EU pravo na slobodu govora pruža široku zaštitu zaposlenicima koji žele otvoreno razgovarati o primanjima.
Iako se mišljenja razlikuju, prevladava uvjerenje da klauzule koje ograničavaju komunikaciju o plaći – osobito unutar sindikata i radničkih vijeća – teško mogu preživjeti ozbiljniju pravnu provjeru. Rasprava je time ponovno otvorila staro pitanje: mogu li tajnost i transparentnost o plaćama dugoročno koegzistirati u hrvatskim kompanijama ili je vrijeme da pregrade padnu.