Hrvoje Bota, pionir permakulturne arhitekture i osnivač društvenog poduzeća Održivo, već dva desetljeća gradi domove i farme koje vraćaju život zemlji umjesto da ga crpe. Ove je godine njegov rad prepoznat u programu potpore impact poduzetnicima „Pokreni nešto svoje”, koji financira Philip Morris Zagreb, a provodi ACT Grupa.
Bota se održivošću bavi „od malena”. Još kao dijete prostor je doživljavao kao mjesto za uzgoj hrane i druženje, što ga je dovelo do holističkog pristupa gradnji. Svaki projekt Održivog počinje detaljnom analizom terena: tip tla, ruže vjetrova, osunčanost, rizik od požara, biodiverzitet, ali i potrebe budućih stanara. Tek nakon toga slijede idejno, glavno i izvedbeno rješenje.
Permakultura je, kaže, odgovor na klimatske izazove jer spaja način gradnje, uzgoj hrane i lokalnu proizvodnju energije. „Regenerativna poljoprivreda jedina nam nudi dugoročan opstanak”, naglašava Bota, kontrastirajući je s konvencionalnom koja iscrpljuje tlo.
Zanimanje za održive projekte u Hrvatskoj postoji, no mnogi odustanu kada shvate da proces traži dugoročnu posvećenost i promjenu mentaliteta. „Ljudi danas žele brza rješenja, a ovo je put koji zahtijeva tri puta više angažmana”, ističe.
Živući laboratorij njegova je obiteljska farma u Krušvaru, izgrađena od konoplje i drva. Obitelj proizvodi vlastitu energiju te uzgaja pedesetak kultura koje plasira lokalno. Farma služi i kao otvorena učionica s radionicama, gastro događajima i edukacijama za sve koji žele naučiti kako izgleda održivi sustav u praksi.
Dobivena sredstva iz programa „Pokreni nešto svoje” Bota planira uložiti u nove edukacije i istraživanja. Cilj je, kaže, inspirirati mlade ljude i poljoprivrednike da grade regenerativne zajednice. „U tome vidimo budućnost i smisao rada”, zaključuje.
Program „Pokreni nešto svoje” provodi se devetu godinu zaredom; svake godine rastu i iznos potpore i društveni povrat: prošle je godine na svaki uloženi euro stvoreno 4,48 eura društvenog dobra. Ovogodišnji fond premašuje 90 000 eura i uključuje više od 420 sati mentorstva.
Primjer Hrvoja Bote pokazuje da povratak prirodi nije prolazna moda, nego održiva i društveno korisna strategija koja, uz pravu podršku, može prerasti u pokret.