Prema najnovijim podacima Eurostata, Hrvatska je u 2024. godini bila daleko najovisnija članica Europske unije o novcu koji joj šalju vlastiti iseljenici.
• Udio doznaka u hrvatskom BDP-u iznosio je 7,2 %, dok je iduća po redu Latvija na 3,1 %, a Luksemburg na 2,7 %.
• Među najmanje ovisnim državama našle su se Irska (0,1 % BDP-a), Grčka (0,2 %) i Finska (0,3 %).
Ukupan priljev u Hrvatsku dosegnuo je 6,2 milijarde eura, dok su strani radnici iz Hrvatske u inozemstvo poslali 1,82 milijarde eura. Time se Hrvatska svrstala i među zemlje s najvećim suficitom osobnih transfera u odnosu na BDP: 2,6 %, ispred Bugarske (1,3 %) i Portugala (1,2 %).
Na suprotnoj strani ljestvice, najveće deficite bilježile su Malta (-2,8 % BDP-a), Cipar (-0,9 %) te Belgija (-0,6 %), dok su Grčka, Španjolska i Francuska zabilježile minus od ‑0,5 %.
U cijeloj je Uniji prošle godine zabilježeno 52,1 milijardu eura odlaznih osobnih transfera, šest posto više nego godinu ranije. Priljevi u države članice iznosili su 14,8 milijardi eura, pa je ukupni negativni saldo dosegnuo 37 milijardi eura.
Podaci ukazuju da se hrvatsko gospodarstvo i dalje u značajnoj mjeri oslanja na doznake dijaspore, što dodatno naglašava važnost iseljeničke zajednice za financijsku stabilnost brojnih kućanstava u zemlji.