Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine porasla je za 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani i dosegla 14,5 milijardi eura, pokazuju danas objavljeni prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Istodobno je uvoz povećan za 3,1 posto, na 26,2 milijarde eura, pa je vanjskotrgovinski deficit povećan na 11,7 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,4 posto.
Gdje se najviše trguje • U članice Europske unije izvezeno je robe u vrijednosti 9,7 milijardi eura, 4,6 posto više nego lani. • Izvoz u države izvan EU-a dosegnuo je 4,8 milijardi eura, što je rast od 2,4 posto. • Uvoz iz EU-a porastao je marginalno, za 0,3 posto, na 20,2 milijardi eura. • Uvoz iz nečlanica skočio je 13,9 posto i približio se razini od šest milijardi eura.
Pregled prvog polugodišta Privremeni podaci DZS-a za prvih šest mjeseci dodatno rasvjetljavaju kretanja s glavnim partnerima:
• Ukupan izvoz: 12,3 milijarde eura (+6,5 %). • Ukupan uvoz: 22,4 milijarde eura (+4,2 %). • Deficit: 10,1 milijarda eura. • Pokrivenost uvoza izvozom: 54,9 %.
Rast prema Njemačkoj i Sloveniji Najveći skok ostvaren je na njemačkom tržištu: hrvatski izvoz ondje je povećan za 11,3 posto, na 1,6 milijardi eura. Paralelno je uvoz njemačkih proizvoda u Hrvatsku rastao sporijim tempom od 4,4 posto, dosegnuvši 3,2 milijarde eura.
Slovenija je druga velika priča polugodišta. Izvoz preko sjeverne granice popeo se za 14,3 posto, na 1,48 milijardi eura, dok je uvoz iz Slovenije rastao 6,5 posto, na 2,6 milijardi eura.
Promjene u robnoj razmjeni s Italijom Talijansko tržište pokazalo je suprotan trend. Vrijednost hrvatskog uvoza iz Italije pala je za 14,4 posto, na 2,6 milijardi eura, čime je ublažen pritisak na robnu bilancu. Istodobno je hrvatski izvoz u Italiju rastao 6,1 posto, dosegnuvši 1,46 milijardi eura.
Što slijedi? Unatoč solidnom rastu izvoza, brže širenje uvoza iz zemalja izvan EU-a i rastući troškovi energije i sirovina i dalje opterećuju trgovinsku bilancu. Hoće li se trend rasta izvoza prema najvećim partnerima nastaviti dovoljno snažno da preokrene negativnu pokrivenost uvoza, ovisit će o kretanjima u eurozoni i potražnji na trećim tržištima.