Redovi pred mjenjačnicama proteklih su dana postali uobičajen prizor u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i drugim gradovima. Početak potražnje za devizama stručnjaci vežu uz nedavnu izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koji je upozorio da bi se američke sankcije protiv naftne kompanije NIS mogle proširiti i na banke koje s njom posluju.
Iako Narodna banka Srbije (NBS) tvrdi da za „praznjenje“ dinarskih računa nema realne osnove te poručuje kako je tečaj stabilan, građani se, podsjetivši se traumatičnih devedesetih i hiperinflacije, odlučuju na preventivnu konverziju u euro. Bankari i neovisni ekonomisti, inače često kritični prema državnoj politici, ovaj put unisono poručuju da panika nije opravdana, no telefonske provjere u mjenjačnicama sugeriraju suprotno: zalihe eura u pojedinim poslovnicama nestaju već oko podneva.
„Psihologija je ovdje ključna. Jedna izjava može potaknuti lavinu, a sjećanje na vrijeme kada je 100 maraka vrijedilo cijelu plaću još je svježe“, objašnjava beogradski financijski analitičar. On upozorava da bi dugotrajna potražnja za devizama mogla izazvati realni pritisak na dinar, iako trenutno nema fundamentalnih razloga za slabljenje domaće valute.
NBS priznaje pojačanu potražnju za gotovim eurima, ali ističe da su „svi zahtjevi pokriveni“ te da banke i mjenjačnice raspolažu dovoljnim količinama deviza. Istodobno, vlasti apeliraju na medije i korisnike društvenih mreža da „ne šire paniku“.
Za sada, službeni tečaj dinara prema euru ostaje gotovo nepromijenjen, no pred mjenjačnicama i dalje vlada nervoza. Hoće li umirujuće poruke državnih institucija biti dovoljne da zaustave trend, ovisit će, kažu ekonomisti, o daljnjem razvoju situacije s mogućim sekundarnim sankcijama i – možda presudnije – o povjerenju građana u vlastitu valutu.
