Hrvatski ratari u 2025. godini dočekali su vrlo različite rezultate, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
Najveći skok zabilježila je pšenica:
- proizvodnja 1,05 milijuna tona, +28,8 % u odnosu na 2024.
- površina 158 tisuća hektara (+18 tisuća ha)
- prosječan prinos 6,7 t/ha (2024.: 5,8 t/ha)
Solidno su rasli i drugi uljarice i krmni usjevi:
- suncokret 205 tisuća t (+13,3 %), na 69 tisuća ha; prinos ostao 3 t/ha
- uljana repica 61 tisuća t (+15,1 %), na 19 tisuća ha; prinos 3,1 t/ha
- silažni kukuruz 969 tisuća t (+7,4 %)
- ječam 356 tisuća t (+19,5 %)
S druge strane, ključni izvozni adut – merkantilni i sjemenski kukuruz – podbacio je:
- proizvodnja 1,7 milijuna t (-17,7 %)
- površina 267 tisuća ha (-6 tisuća ha)
- prinos 6,4 t/ha (2024.: 7,6 t/ha)
Oštar pad bilježe i:
- šećerna repa 406 tisuća t (-13,8 %), na 7 tisuća ha; prinos 57 t/ha
- soja 200 tisuća t (-21,6 %), na 86 tisuća ha; prinos 2,3 t/ha
- krumpir 110 tisuća t (-17,9 %)
- lucerna 145 tisuća t (-12,7 %)
- zob 49 tisuća t (-9,3 %)
Raznoliki rezultati upućuju na promjenjive vremenske prilike i tržišne signale koje su poljoprivrednici pokušali ispratiti povećanjem površina pod kulturama koje trenutačno donose bolju zaradu. Međutim, slabiji prinos kukuruza i soje ponovno otvaraju pitanje otpornosti domaće ratarske proizvodnje na sušu i volatilne cijene na svjetskim burzama.