# drzavni-zavod

Prva dva mjeseca 2026. donijela su Hrvatskoj vanjskotrgovinski minus od gotovo 2,6 milijardi eura, uz pokrivenost uvoza izvozom ispod 60 posto.

Potrošnja u trgovini na malo porasla je 3,1 % na godišnjoj razini, čime je nastavljen 35-mjesečni uzlazni niz.

Statistika bilježi manji udio siromašnih, ali pomak skriva rast granične linije; mirovine ostaju ispod 752 eura, a umirovljenici traže hitne mjere.

Državni zavod za statistiku objavio je da je prosječna neto plaća u siječnju porasla na 1.511 eura, no oko 70 % zaposlenih i dalje zarađuje manje od toga.

Ministar financija ističe da bi kombinacija skupljih energenata i rata na Bliskom istoku mogla potaknuti novu rundu poskupljenja.

Godišnja stopa rasta potrošačkih cijena skočila je na 3,8 %, čime je Hrvatska druga u eurozoni po visini inflacije, odmah iza Slovačke.

Statistika pokazuje da je 2025. donijela snažan rast građevinskih radova, s dvoznamenkastim skokom na zgradama i stabilnim doprinosom infrastrukturnih projekata.

DZS objavio podatke: prosječna neto plaća za prosinac 2025. iznosila 1.494 eura, najviša u naftnoj industriji, najniža u tekstilu.

Državni zavod za statistiku objavio je da su jesenske sjetvene površine 2025. porasle za 7,5 %, a osobito se ističe rast pšenice i uljane repice.

Broj stranih kruzera na Jadranu skočio je za 10,5 %, a najviše su profitirale luke poput Dubrovnika, koje je posjetilo 1,1 milijun putnika.

DZS bilježi pad zaposlenosti u gotovo svim djelatnostima i svim županijama, dok je jedino obrazovanje zabilježilo blag rast.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo isplatilo je usklađene mirovine iz drugog stupa uz rast od dva posto, što većini umirovljenika donosi tek dva eura veće primanje; Raiffeisen MOD i umirovljenici iz prvog stupa na povišicu čekaju do travnja.

Više od 20 milijuna eura jednokratnih potpora za novorođenčad te veće roditeljske naknade obilježili su 2025., godinu u kojoj je Hrvatska prvi put nakon dugo vremena zabilježila rast broja rođenih.

Službena bilanca ratarske sezone 2025. otkriva rekordnu pšenicu, ali i osjetan pad kukuruza, soje i šećerne repe.