Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je uzlazni niz i u posljednjem tromjesečju prošle godine, no podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se zamah vidljivo stišava. Realni rast BDP-a u četvrtom kvartalu iznosio je 3,6 % na godišnjoj razini, a za cijelu godinu 3,2 %. Iako je to iznad prosjeka Europske unije, Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, upozorava da je riječ o „najnižem rastu u postpandemijskom razdoblju”.
Šaravanja ističe tri ključna problema:
-
Proračunski deficit blizu 3 % BDP-a • „Ekstreman rast plaća u javnom sektoru tijekom 2024., koji se prelijeva kao trajni trošak, zajedno sa širenjem socijalnih davanja, stavlja pritisak na proračun”, navodi ekonomist.
-
Slabljenje turističke protuteže • Cijene turističkih usluga i dalje rastu, ali broj noćenja stagnira, pa nema realnog povećanja deviznog priljeva. Time se produbljuje manjak u robnoj razmjeni i pogoršava saldo tekućeg računa.
-
Rast bez produktivnosti • Osobna potrošnja (+2,5 %) i investicije (+6,1 %), poticane EU fondovima, i dalje guraju BDP. No, upozorava Šaravanja, „iste stavke koje generiraju trenutačni rast stvaraju i neravnoteže” jer produktivnost i konkurentnost ne prate potrošnju ni ulaganja.
Miješana slika sektora • Industrija je prvi put nakon dvije godine pridonijela rastu, i to za 2,9 %. • Građevinarstvo se usporilo s dvoznamenkastih 15,1 % na 7,3 % jer je glavnina poslova obnove nakon potresa završena. • Trgovina i turizam posrnuli su s 5,9 % na 2,7 %, uz potrošački oprez potaknut tvrdokornom inflacijom.
Šaravanja zaključuje da će održavanje fiskalne stabilnosti i jačanje produktivnosti biti presudni za očuvanje dugoročnog rasta, pogotovo ako se stagnacija u turizmu i pritisci na uvozni deficit nastave.