Hrvatska je 2025. prvi put nakon više godina zabilježila skroman porast broja živorođene djece, no demografi upozoravaju da taj pomak nije dovoljan za zaustavljanje dugotrajnog negativnog trenda.
Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2025. rođeno je 32 385 živorođenih, što je 527 više nego godinu ranije kada ih je bilo 31 858. Time je prekinut višegodišnji silazni niz koji je 2024. dosegnuo najnižu točku u posljednjem desetljeću.
Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić porast povezuje s učinkom demografskih mjera koje uključuju novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama te veće financijske naknade. Ističe i „snažan rast korištenja roditeljskih i očinskih dopusta” koji, kako tvrdi, roditeljima olakšava odluku o proširenju obitelji.
Ipak, demografi ostaju oprezni. Stručnjak Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar naglašava da se „radi samo o smanjenju intenziteta negativnog trenda, a ne o njegovu preokretu” te podsjeća da Hrvatska od ranih 1990-ih bilježi kontinuirani prirodni pad stanovništva.
Turk upozorava kako i uz ovogodišnji rast broj rođenih ostaje nedovoljan za nadoknadu gubitka stanovništva, budući da smrtnost i dalje premašuje natalitet. Demografi stoga smatraju da su, uz postojeće mjere, potrebne sveobuhvatnije i trajne politike koje bi obuhvatile gospodarstvo, stambeno zbrinjavanje i usklađivanje rada i obiteljskog života.
Blagi uzlet nataliteta dočekan je kao ohrabrujući signal, ali stručnjaci podsjećaju da će se pravi učinci demografskih politika vidjeti tek kroz dugoročne pokazatelje prirodnog prirasta, migracija i ukupnog broja stanovnika.
