Najnovije brojke Državnog zavoda za statistiku potvrđuju dvostruki paradoks hrvatskoga siromaštva: udio građana službeno ugroženih blagim je padom s 21,7 na 20,7 posto, ali je sama crta siromaštva osjetno podignuta – za samca s 617 na 752 eura mjesečno.
• 752 eura novi je mjesečni prag siromaštva za samca; za četveročlanu obitelj 18.972 eura godišnje. • Prosječna mirovina iznosi 645 eura – 42,7 % prosječne plaće – i rast će tek 2,68 % nakon usklađivanja. • U riziku od siromaštva ostaje 36,3 % umirovljenika, među kojima je 39,22 % žena i 32,8 % muškaraca. • Oko 40.000 umirovljenika radi uz mirovinu, što je blago ublažilo statistiku. • Ginijev koeficijent pao je s 29,8 na 28,5, no manje od trećine stanovnika i dalje raspolaže većinom dohotka.
U apsolutnim brojkama prag siromaštva više pogađa umirovljenike nego ostale skupine. Stranka umirovljenika upozorava da „nekoliko stotina tisuća umirovljenika” ostaje ispod nove granice te traži od resornog ministra Alena Ružića jasnu strategiju i hitnu koordiniranu potporu najranjivijima.
Materijalna i socijalna deprivacija lani je pogodila 4,4 % kućanstava – to su obitelji koje si ne mogu priuštiti barem pet od trinaest osnovnih stavki životnog standarda. Čak 4,2 % građana nema novca za adekvatno grijanje, 4,7 % ne može platiti proteinski obrok svaki drugi dan, a trećina populacije ne priušti si ni tjedan dana godišnjeg odmora.
Financijska rezerva također je tanka: 31,2 % stanovnika ne može pokriti nenadani trošak od 494 eura, dok 15,3 % „spaja kraj s krajem” teško, a 3,8 % – vrlo teško.
Iako su ukupni pokazatelji blago poboljšani, pomak ne osjećaju najstariji. U najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje više se ne navodi udio onih s mirovinom ispod praga siromaštva, pa je, ističu umirovljeničke udruge, stvarna razmjera problema – nevidljiva u statistici, ali itekako prisutna u svakodnevici.