Domaći proizvođači mlijeka pobunili su se protiv medijskih tvrdnji da hrvatska krava godišnje daje tek oko 5 500 kilograma mlijeka. Prema njihovim riječima, brojke su izvedene pogrešno jer u prosjek ulaze i krave dojilje, koje se uzgajaju isključivo za telad, a ne za mužnju.
Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina Branko Kolak objašnjava da bi se u izračun moralo uključiti samo muzne krave: „Kada se u RH uzima prosjek proizvodnje po grlu, uzimaju se u obzir i krave dojilje i mliječne krave, pa onda dobijete takvu produktivnost, od 5 500 kilograma. Krave dojilje ne mogu se uzimati u obzir kada je ova proizvodnja u pitanju.”
Ako se promatraju isključivo muzne krave, tvrdi Kolak, hrvatski holstein prosječno nadmašuje 8 000 kilograma mlijeka na godinu, a veće farme sa stotinu i više grla prelaze i 9 000 kilograma. Takvi rezultati, naglašava, svrstavaju Hrvatsku među pet do šest najproduktivnijih zemalja Europske unije, ispred Njemačke i niza drugih članica.
Unatoč visokim prinosima, sektor je pod pritiskom uvoza jeftinog mlijeka, osobito iz Mađarske i Češke, a ključni problem proizvođači vide u otkupnoj cijeni. „Problem je preniska otkupna cijena kod nas, s kojom smo posljednji ili među posljednjima u Europi”, upozorava Kolak.
Hrvatska samodostatnost u proizvodnji mlijeka pala je s oko 75 % prije dvanaest godina na približno 40 % danas, a domaći farmeri strahuju da bi, bez korekcije otkupnih cijena, pad mogao biti još dublji.