Europska komisija iznenadila je autoindustriju i ekološke udruge – planirana potpuna zabrana prodaje novih automobila s motorima na unutarnje izgaranje od 2035. pretvorila se u zahtjev za 90-postotnim smanjenjem emisija CO₂.
Prema najnovijem prijedlogu, proizvođači će morati osigurati da devet od deset novoregistriranih vozila bude s nultom emisijom, a preostalih deset posto mogu činiti plug-in hibridi, blagi hibridi ili klasični benzinski i dizelski modeli. I taj mali ostatak morat će „otkupljivati grijehe” korištenjem niskougljičnoga čelika, e-goriva ili biogoriva.
Komisija je na potez pristala pod pritiskom europskih proizvođača, ponajprije njemačkih i talijanskih, koji već sada teško prate tempo Tesle i kineskih konkurenata u segmentu električnih vozila. Prijedlog još trebaju potvrditi Vijeće EU-a i Europski parlament.
Kako bi ubrzala prijelaz, EK predlaže i „pojačane bodove” za male, cjenovno pristupačne električne automobile: svaki model do 4,2 metra duljine računat će se kao 1,3 vozila u kvoti s nultom emisijom. Time se proizvođače želi motivirati na razvoj gradskih elektro-automobila koje si može priuštiti širi krug kupaca.
Dodatno, od 2030. države članice morat će osigurati da dio vozila koja tvrtke daju zaposlenicima bude potpuno električan. Kao ogledni primjer Bruxelles navodi Belgiju u kojoj je zahvaljujući sličnom zakonu već 52 % flotnih vozila na struju.
Ako novi propis prođe parlamentarnu proceduru, hrvatski vozači i dalje će moći kupiti benzinske ili dizelske novitete i nakon 2035., ali će oni biti rijetki, skuplji i opterećeni strožim zelenim računovodstvom.