Nova genetska analiza napokon je razriješila desetljećima staru arheološku zagonetku kostura pronađenog pedesetih godina prošlog stoljeća na liticama Beachy Heada kraj Eastbournea.
• Kostur, nazvan „Djevojka s Beachy Heada”, datiran je u razdoblje između 129. i 311. godine, u vrijeme rimske Britanije. • Dosad se vjerovalo da je riječ o najranijoj poznatoj crnoj Britanki: prvo su antropolozi na temelju oblika lubanje sugerirali podrijetlo iz podsaharske Afrike, a kasnija, nepotpuna DNK analiza nagovijestila je čak ciparske korijene. • Najnovija tehnologija „capture array” omogućila je deset puta potpuniji očitanje genoma i pokazala da je žena potjecala iz tadašnje lokalne populacije južne Engleske.
„She’s had quite a journey”, rekla je dr. Selina Brace iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, ističući kako se priča kostura od senzacionalne objave do znanstvene revizije pretvorila u poučan primjer napretka genetike. Suautorica, forenzička antropologinja prof. Caroline Wilkinson, dodaje da se u struci sve više napušta klasifikacija podrijetla samo prema morfologiji lubanje jer se fizičke značajke često preklapaju među populacijama.
Osim genoma, istraživači su analizirali i izotope ugljika i dušika iz kostiju te otkrili prehranu bogatu morskom hranom — još jedan trag da je žena život provela uz obalu. Imala je između 18 i 25 godina i bila visoka oko 150 centimetara; na potkoljenici joj je zacijelio ozbiljan, ali ne i fatalan prijelom.
Ploča postavljena 2016. godine u čast „prvoj crnoj Britanki” uklonjena je kada je prva DNK analiza dovela u pitanje afričko podrijetlo. Sada, zahvaljujući potpunijem genetskom profilu objavljenom u Journal of Archaeological Science, znanstvenici zaključuju da „Djevojka s Beachy Heada” nije prepisivala britansku povijest, već je samo dobila vlastitu — mnogo lokalniju — identifikaciju.