Mađarski premijer Viktor Orbán ponovno je zaprijetio blokadom europskog plana da se rashlađeni ruski novac preusmjeri Kijevu, upozorivši da će Moskva pažljivo pratiti kako pojedine članice Unije glasaju.
Čelnici EU-a okupljaju se u četvrtak u Bruxellesu kako bi odlučili hoće li iz zamrznutih rezervi ruske središnje banke financirati dvogodišnji „reparacijski zajam” za Ukrajinu vrijedan oko 210 milijardi eura. Najveći dio sredstava nalazi se u belgijskoj klirinškoj kući Euroclear.
• 210 mlrd € – iznos planiranog zajma za održavanje ukrajinskih javnih financija. • Većina zamrznutih sredstava drži se u Belgiji.
Orbán je novinarima u zrakoplovu na putu prema Bruxellesu otkrio da je o temi razmijenio pisma s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„Pitao sam ga hoće li doći do odmazde ako Unija zaplijeni rusku imovinu i hoće li Moskva gledati tko je dignuo ruku za takvu odluku. Odgovor je bio da će uslijediti ‘snažna reakcija svim instrumentima međunarodnog prava’”, prepričao je mađarski čelnik.
Orbán tvrdi da se Bruxelles „kreće prema novoj vrsti birokratske diktature” otkako je, posegnuvši za izvanrednom klauzulom, trajno zamrznuo ruske devizne rezerve bez jednoglasne suglasnosti država članica.
„Zapljena i prebacivanje tog novca u Kijev bila bi ništa manje nego otvorena objava rata”, poručio je i dodao da Mađarska „neće podržati otimačinu ničijih deviznih rezervi, pa ni ruskih”.
Sličnu skepsu prema planu iznio je i belgijski premijer Bart De Wever, koji ga naziva „fundamentalno pogrešnim”. No većina europskih prijestolnica, predvođena baltičkim zemljama i Poljskom, zagovara ideju da Moskva plati štetu koju je nanijela Ukrajini.
Konačna odluka o novom paketu potpore Kijevu – u kojem je sporna i četverogodišnja proračunska pomoć od 50 mlrd eura – očekuje se na sutrašnjem sastanku na vrhu. Za njezino usvajanje potrebna je jednoglasnost, što Orbánovu najavu veta pretvara u ključno pitanje uspjeha cijelog plana.
