BRUXELLES – Već na prvom ministarskom susretu o proračunu Europske unije za razdoblje 2028.–2034. plan je zapao u blokadu: Danska je u nacrt pregovaračkog dokumenta ubacila godišnje „rabate” za pet bogatijih država članica – Dansku, Njemačku, Nizozemsku, Švedsku i Austriju – u vrijednosti većoj od 9 milijardi eura.
Rabati, koje se u Bruxellesu godinama kritizira kao proizvoljan prijenos sredstava iz siromašnijih u bogatije članice, inače se pojavljuju tek kao posljednji politički ustupak pri samom kraju pregovora. Ovaj put dansko je predsjedništvo Vijećem EU-a otvorilo temu cijelu godinu prije planiranog zaključka pregovora, što je izazvalo revolt dvanaest država.
„Donositi odluku o rabatima u ovoj fazi prerano je i neosnovano”, poručio je poljski državni tajnik za europske poslove Ignacy Niemczycki.
Francuski ministar za europska pitanja Benjamin Haddad upozorio je da Francuska „više ne može prihvatiti pregovaračku kutiju kao valjanu osnovu”, dok je španjolski državni tajnik Fernando Sampedro Marcos priznao kako „nitko ne razumije” kako se rabati uopće našli u dokumentu. Luksemburški veleposlanik Nicolas Mackel usporedio je dansku inicijativu s „otvaranjem Pandorine kutije”.
Pobunjenicima – Francuskoj, Italiji, Poljskoj, Španjolskoj, Portugalu, Irskoj, Grčkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Sloveniji, Luksemburgu i Češkoj – pridružila se i Italija koja je najavila da će blokirati čak i skromne zaključke ovogodišnjeg samita čelnika EU-a o proračunu. „Ne postoji valjan razlog za ambiciozan vremenski raspored nakon što su rabati ubačeni”, poručio je rimski predstavnik.
S druge strane, korisnice rabata – Njemačka, Nizozemska, Švedska i Austrija – stale su uz Dansku. Njemački ministar za europske poslove Gunther Krichbaum opisao je prijedlog kao „sredinu koja sve ostavlja jednako nezadovoljnima”, dok je danska ministrica Marie Bjerre branila potez riječima: „Nismo mogli drukčije; opciju smo uveli tek kad je to bilo strogo nužno.”
Raspravu dodatno komplicira raspored: diplomatski izvori upozoravaju da bi eventualna pobjeda krajnje desnice na francuskim izborima u travnju 2027. mogla potpuno zaustaviti pregovore ako se proračun ne dogovori do kraja 2026. Nakon burne rasprave i prijetnji blokadom, europski povjerenik za proračun Piotr Serafin poručio je: „Razumijem nezadovoljstvo, ali rješenje sigurno nije dovođenje u pitanje zadanog vremenskog okvira.”
Time je pritisak na predstojeći Europski vijeće dodatno porastao: umjesto tehničke rasprave o brojkama, čelnici Unije suočit će se s političkom bitkom između onih koji rabatima čuvaju vlastiti uplaćeni iznos i onih koji takvu praksu smatraju nepoštenom prema ostatku Europe.