Proizvođačke cijene u industriji Europske unije i eurozone pale su u svibnju za 0,6 % u odnosu na travanj, objavio je Eurostat. Time je usporen oštar travanjski pad od 2,2 % u eurozoni i 2,1 % u EU-u – najveći još od travnja 2023.
Najizraženiji mjesečni pad i dalje bilježi energetski sektor (−2,1 % u eurozoni; −2,3 % u EU-u), iako je taj pad bio blaži nego mjesec prije (−7,8 % i −7,1 %). Cijene kapitalnih i intermedijarnih proizvoda ostale su gotovo nepromijenjene, dok su trajni potrošački proizvodi poskupjeli 0,3 % u eurozoni i 0,1 % u Uniji. Netrajna potrošačka dobra porasla su 0,2 % u obje regije. Isključe li se energenti, proizvođačke cijene u svibnju su porasle 0,1 % u eurozoni, a u EU-u ostale stabilne.
Hrvatska je bila među zemljama s najvećim mjesečnim padom: −1,8 %, jednako kao Finska, dok je Bugarska prednjačila s −3,7 %, a Grčka s −1,9 %. Nasuprot tome, porast je zabilježen tek u četiri države – Cipru (1,0 %), Latviji, Luksemburgu i Sloveniji (po 0,1 %).
Na godišnjoj razini cijene su u svibnju porasle 0,3 % u eurozoni i 0,4 % u EU-u, uz najveći skok u netrajnim potrošačkim proizvodima (1,9 % i 2,2 %). Energenti su i dalje pojeftinjavali (−1,4 % u eurozoni; −1,6 % u EU-u). Isključenjem energetskog sektora, godišnji rast iznosio je 1,1 % u obje regije.
U poretku godišnjih promjena Bugarska prednjači s rastom od 7,8 %, slijede Grčka (6,4 %) i Mađarska (3,9 %). Hrvatska je zabilježila skok od 2,1 %, što je značajan zaokret u odnosu na travanj kad je bila 0,4 % u minusu. Najveći godišnji pad imao je Portugal (−2,8 %), ispred Litve (−2,5 %) i Finske (−2,0 %).
Ovakvi rezultati, posebno izrazit mjesečni pad cijena u Hrvatskoj, otvaraju prostor za novu rundu rasprava između premijera Andreja Plenkovića i oporbe o stanju industrije i vladinoj gospodarskoj politici.
