Hrvatska posljednjih godina ruši rekorde u turističkim prihodima, a udio sektora premašuje 20 % BDP-a. Međutim, iza blistavih brojki kriju se duboki strukturni problemi koji sve snažnije pritiskaju gospodarstvo.
• Turizam stvara potražnju, ali domaća industrija ne uspijeva pratiti rast narudžbi. Hoteli, restorani i privatni iznajmljivači masovno nabavljaju hranu, energente, opremu i usluge iz uvoza.
• Posljedica je slabljenje domaće dodane vrijednosti, širenje robnog deficita i jačanje uvozne ovisnosti koja pogoni inflaciju.
• Dok prihodi od stranih gostiju rastu, državni proračun sve teže podnosi teret socijalnih transfera i mjera za ublažavanje poskupljenja, poput kontrola cijena i izravnih subvencija. Te kratkoročne intervencije gase požar, ali dugoročno narušavaju tržišne signale i konkurentnost.
• Stručnjaci zato upozoravaju da se Hrvatska turizmom trenutačno koristi „kao zamjenom za industriju, a ne kao polugom industrijskog razvoja”. Bez reindustrijalizacije, tvrde, zemlja neće moći obuzdati inflaciju ni osigurati održiv rast dohotka.
Pitanje koje sve glasnije odjekuje političkom i ekonomskom scenom glasi: može li se Hrvatska obraniti od uvozne inflacije i zadržati rast standarda bez povratka snažne proizvodnje? Za sada, odgovor ostaje neizvjestan, a sezona se nastavlja puniti statistiku – i prazniti domaće tvornice.