Meta je počeo onemogućavati korisnike Facebooka, Instagrama i Threadsa da dijele poveznice na ICE List, internetsku stranicu koja prikuplja imena, radna mjesta i javno dostupne podatke osoba zaposlenih u američkom Ministarstvu domovinske sigurnosti (DHS). Projekt, koji tvrdi da želi „polagati račune onima koji provode deportacije i nasilje nad migrantima”, do prošlog je tjedna prolazio bez cenzure.
Dominick Skinner, jedan od pokretača platforme, kaže da su aktivisti više od pola godine bez problema objavljivali linkove: „Nije iznenađenje da tvrtka čiji je vlasnik sjedio iza Donalda Trumpa na inauguraciji sada pomaže agentima ICE-a da ostanu anonimni.”
Što je ICE List? • pokrenut u lipnju prošle godine • vodi ga jezgra od petero ljudi i stotine anonimnih volontera • nedavno objavio „procurjeli” popis oko 4 500 zaposlenika DHS-a, uglavnom temeljen na javnim profilima na LinkedInu
U ponedjeljak navečer volonteri su primijetili da objave s poveznicom misteriozno nestaju. Sljedećeg jutra testovi su pokazali kako: • Facebook prvo označava link kao „spam”, potom kao kršenje Standarda zajednice; • Threads odmah briše poruku uz obavijest „Link not allowed”; • Instagram pri pokušaju dijeljenja priče prikazuje poruku „Ograničavamo određene aktivnosti radi zaštite zajednice”.
Zanimljivo, WhatsApp – također u vlasništvu Mete – i dalje dopušta slanje iste adrese.
Tumačenje iz Mete Glasnogovornik tvrtke Andy Stone pozvao se na politiku koja zabranjuje „zahtijevanje osobnih podataka drugih osoba”. Na upit kako to da je ista poveznica ranije prolazila bez zapreka, Stone nije ponudio dodatno pojašnjenje.
Skinner pak tvrdi da se na Ice Listu objavljuju isključivo javno dostupni podaci te da su „pitanja o identitetu agenata postavljali posljednjih šest mjeseci, bez ikakvih prigovora iz Mete”.
Za aktiviste, nova je blokada dokaz da velike platforme sve brže guše pokušaje javnog nadzora državnih službenika. Za Metu je to, pak, „dosljedna primjena pravila o zaštiti privatnosti”. Između te dvije pozicije sada visi 4 500 imena – i rasprava o tome gdje završava pravo na privatnost, a počinje javni interes.
