Na sajmu Green Energy Fair Zagreb 2025 u Areni Zagreb održan je panel „Tehnološki miks za sigurnu tranziciju” na kojem su glavne energetske tvrtke i edukacijski centri otvoreno progovorili o uskim grlima hrvatske energetske tranzicije.
„Hrvatska obiluje vjetropotencijalom i sunčevom energijom, ali ti resursi još uvijek nisu dovoljno iskorišteni”, poručio je Dražen Lovrić iz HEP-a, istaknuvši da kompanija na lokaciji Korlat gradi prvi veliki hibridni park te upravlja hidroelektranama ukupne snage 2 100 MW, što je više od polovice domaćeg vršnog opterećenja od oko 4 000 MW. HEP priprema i dvije reverzibilne hidroelektrane, među kojima je Vinodol, te planira baterijske spremnike na sedam starih termoenergetskih lokacija.
Da se tržište okreće pohrani energije potvrdio je Dario Antolović iz ENNA Nexta: „Sve veći interes je instaliranje baterija uz solarne elektrane; fleksibilnost sustava bez njih nije moguća.” ENNA grupa paralelno razvija geotermalne elektrane, virtualne elektrane i sustave za otkup te opskrbu energije.
Najveća zapreka, složili su se sudionici, leži u segmentu dizalica topline, ključnih za dekarbonizaciju grijanja. Lovro Peterlin iz Termo Shopa procjenjuje da bi samo Hrvatska do 2030. trebala ugraditi 150 000 uređaja, no u cijeloj regiji nedostaje 15 000 montera, a u Europi čak 300 000. „Visoka početna investicija od 15 do 20 tisuća eura, nestabilni državni poticaji i kronični manjak educiranih instalatera usporavaju tržište”, naglasio je Peterlin, dodajući da toplinska pumpa „jedan kilovat električne energije pretvara u 3,4 kilovata topline i može raditi 20 godina”.
Mario Dodić iz HVAC Education Huba upozorio je da „99 posto problema nastaje na loše izvedenoj instalaciji” jer suvremeni sustavi traže znanje iz hidraulike, freonske tehnike i elektrotehnike. „Pitanje je tko će educirati te ljude”, rekao je, apelirajući na brže uspostavljanje nacionalne baze certificiranih montera.
Sudionici su istaknuli da su financijska sredstva za poticaje formalno dostupna, ali prekratki rokovi i komplicirana administracija stvaraju „amplitude” na tržištu. Kao negativan primjer naveli su Sloveniju, gdje je zbog prebrzog gašenja potpora broj zahtjeva za solarne elektrane pao s 43 000 u 2023. na manje od 1 000 ove godine.
Usprkos preprekama, panelisti vjeruju da bi Hrvatska uz stabilne poticaje, jači obrazovni sustav i pametno kombiniranje solara, dizalica topline i baterija mogla do 2030. dosegnuti udio od 70 % obnovljivih izvora u svojoj potrošnji energije.