Najnovije međunarodno TALIS istraživanje za 2024., koje obuhvaća 53 obrazovna sustava, otkriva da umjetna inteligencija (AI) polako postaje dio hrvatskih učionica – ali i da pritom stvara znatan pritisak na nastavnike.
Prema podacima Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, AI alate u radu s učenicima koristi 32,5 % učitelja od 5. do 8. razreda osnovnih škola i 36 % srednjoškolskih nastavnika. Time su ispod prosjeka TALIS-a (41,3 % u osnovnim i 45,7 % u srednjim školama), ali u skladu s prosjekom Europske unije (31,6 %).
Najveći udio korisnika AI-ja imaju Ujedinjeni Arapski Emirati, Singapur i Novi Zeland, s oko 70 % ili više nastavnika, dok su na dnu ljestvice Francuska i Japan s ispod 20 %. U europskom vrhu iznenađuje Albanija s približno 52 %.
Kako se AI već primjenjuje • 75,3 % osnovnoškolskih i 74,2 % srednjoškolskih nastavnika koristi ju za izradu nastavnih priprema. • Oko 70 % traži sažetke i materijale za brže učenje. • Više od polovice upotrebljava alate za vježbanje praktičnih vještina i podršku učenicima s posebnim potrebama. • Oko trećine ih AI-jem prilagođava složenost materijala ili komunicira s roditeljima. • Najrjeđe se AI koristi za vrednovanje i ocjenjivanje (28,7 % u osnovnim i 26,1 % u srednjim školama).
Percepcija prednosti i rizika Otprilike svaki drugi nastavnik ističe da AI pomaže u personalizaciji nastave, automatizaciji administracije i prilagodbi sadržaja različitim sposobnostima. No, više od tri četvrtine smatra da tehnologija olakšava učenicima prikazivanje tuđeg rada kao vlastitog. Dodatno, gotovo polovica upozorava na rizike privatnosti, netočne preporuke i produbljivanje pristranosti.
Umor od tehnologije Najizraženiji problem je osjećaj preopterećenosti: 56,7 % osnovnoškolskih i oko 50 % srednjoškolskih nastavnika izjasnilo se da im brza digitalizacija stvara stres – jedan od najviših udjela unutar OECD-a. Nedostatak vještina za rad s AI-jem navodi 67,7 % učitelja i 62,7 % nastavnika, a više od polovice čak smatra da AI uopće ne bi trebao imati mjesto u nastavi.
Bari jere za širu primjenu su i udaljena infrastruktura te povremene formalne zabrane: 7,3 % osnovnoškolskih učitelja i 10,2 % srednjoškolskih nastavnika tvrdi da im je škola izričito zabranila korištenje AI alata.
Dok se globalni trendovi ubrzavaju, hrvatski prosvjetari ostaju podijeljeni: dio njih vidi u umjetnoj inteligenciji snažan alat za individualizaciju nastave, dok drugi uočavaju rizike i osjećaju teret konstantnih tehnoloških promjena.