Belgija je započela završnu fazu gradnje Otoka princeze Elizabete, prvog umjetnog energetskog otoka na svijetu koji će objediniti proizvedenu struju iz priobalnih vjetroelektrana i poslati je na kopno.
Građevinu, udaljenu oko 45 kilometara od belgijske obale, činit će prsten od 23 betonska kesona teških po 22 000 tona. Svaki blok dugačak je 58, širok 28 te visok između 23 i 32 metra, ovisno o visini zaštitnih zidova protiv oluja.
Kesoni su proizvedeni u nizozemskom Vlissingenu, a posljednji je porinut u siječnju 2026. Nakon dovršetka završnih radova u terminalu Scaldia, konstrukcije se precizno polažu na morsko dno kako bi formirale nepropusnu vanjsku barijeru. Unutrašnjost će se potom ispuniti s oko 2,3 milijuna kubičnih metara lokalno iskopanog pijeska, na što dolazi visokonaponska oprema i kabelski razdjelnici.
Otok će služiti kao središnja točka za najmanje 2,1 GW vjetroenergije iz zone princeze Elizabete i budućih međunarodnih interkonektora. Vrijednost aktualne faze radova procjenjuje se na 1,105 milijardi eura.
Projekt uključuje i rješenja za očuvanje bioraznolikosti: na vanjskim zidovima predviđene su izbočine za gniježđenje crnonoge troprste galebice, a podvodne strukture pružit će novo stanište morskim organizmima.
Belgijski energetski otok zamišljen je kao ključna karika ubrzanog razvoja obnovljivih izvora u Sjevernom moru, regiji koja postaje europsko čvorište vjetroelektrana na pučini.